Kako se i nakon ovih blagdana ne biste osjećali pregaženo, iscrpljeno, razočarano i ispražnjeno – promislite možete li ove godine nešto napraviti drugačije.
Da biste uspjeli u toj misiji potrebno je prepoznati uzroke stresa, signale i sadašnje načine suočavanja s njima.
Postavite realistične ciljeve i očekivanja
Nemojte natrpati previše obveza i aktivnosti jer koliko god one bile lijepe, na kraju ćete se osjećati iscrpljeno. Postavite prioritete. Organizirajte vrijeme. Od nekih planova odustanite. Podijelite zadatke.
Smanjite stresno trošenje i trčanje po dućanima
Pokloni mogu biti zajednički smireni i ugodni trenuci u aktivnostima koje volite – zajednička šetnja, izrada snjegovića ili mirni razgovor i potpuni doživljaj druge osobe. To će biti ono što ćemo zapravo pamtiti.
Ne fokusirajte se na taj jedan dan ili večer – trenutak koji mora biti nezaboravan!
Ne gledajte crno – bijelo, pa ako nije savršeno, onda je potpuna katastrofa! To je samo jedan dan, u redu je organizirati cijelo razdoblje da povećamo šansu za ugodne i pozitivne doživljaje.
Promijenite perspektivu – zapitajte se koliko je strašno loše, bezvezno ili „koma“ ono što se događa.
Osluhnite svoje potrebe, osjećaje i želje
Nađite vrijeme za sebe. Nemojte dozvoliti da nezadovoljstvo „tinja“ dok ne eksplodirate i situaciju.
Prepoznajte prave uzroke nezadovoljstva kao što su nezadovoljstvo poslovnim uspjesima, obiteljskim i partnerskim odnosima, sjećanja na prošla negativna iskustva.
Ne dozvolite da vas to preplavi. Usmjerite se na konkretne korake koje možete poduzeti za poboljšanje situacije.
Zaustavite se i upitajte koliko je strašno to što vam izaziva napetost i neraspoloženje.
Prepoznajte što bi vam pomoglo da se osjećate ugodnije, te aktivno planirajte i uvedite takve sadržaje u tom stresnom periodu.
Zadržite balans
U želji da se malo oraspoložite i smanjite napetost izbjegnite pretjerano jedenje „tješenje hranom“, pijenje i pušenje jer to samo čini stvari gorima.
Zdravo jedite, dovoljno se odmarajte i spavajte, no ne pretjerujte s pasivnim izležavanjem pred televizorom.
Nađite vremena za tjelesnu aktivnost – ona vrlo učinkovito popravlja raspoloženje.
Zbog vježbanja ne morate obavezno potrčati u fitness centar. Dovoljno je da izađete iz svoja četiri zida i prošećete po kvartu.
Odlučite li se za hrabriji korak, uputite se u centar grada na štand s kuhanim vinom. Ne morate ga uopće popiti ali nazdravite sebi na „sebičnom „ markiranju s očekivane blagdanske euforije.
Jadranka Orehovec je profesorica psihologije u Psihološkom centru TESA (psihološko savjetovanje radnim danom od 10-22h; 01 48 28 888).
(Pripremila Višnja Šikić)
Da biste uspjeli u toj misiji potrebno je prepoznati uzroke stresa, signale i sadašnje načine suočavanja s njima.
Postavite realistične ciljeve i očekivanja
Nemojte natrpati previše obveza i aktivnosti jer koliko god one bile lijepe, na kraju ćete se osjećati iscrpljeno. Postavite prioritete. Organizirajte vrijeme. Od nekih planova odustanite. Podijelite zadatke.
Smanjite stresno trošenje i trčanje po dućanima
Pokloni mogu biti zajednički smireni i ugodni trenuci u aktivnostima koje volite – zajednička šetnja, izrada snjegovića ili mirni razgovor i potpuni doživljaj druge osobe. To će biti ono što ćemo zapravo pamtiti.
Ne fokusirajte se na taj jedan dan ili večer – trenutak koji mora biti nezaboravan!
Ne gledajte crno – bijelo, pa ako nije savršeno, onda je potpuna katastrofa! To je samo jedan dan, u redu je organizirati cijelo razdoblje da povećamo šansu za ugodne i pozitivne doživljaje.
Promijenite perspektivu – zapitajte se koliko je strašno loše, bezvezno ili „koma“ ono što se događa.
Osluhnite svoje potrebe, osjećaje i želje
Nađite vrijeme za sebe. Nemojte dozvoliti da nezadovoljstvo „tinja“ dok ne eksplodirate i situaciju.
Prepoznajte prave uzroke nezadovoljstva kao što su nezadovoljstvo poslovnim uspjesima, obiteljskim i partnerskim odnosima, sjećanja na prošla negativna iskustva.
Ne dozvolite da vas to preplavi. Usmjerite se na konkretne korake koje možete poduzeti za poboljšanje situacije.
Zaustavite se i upitajte koliko je strašno to što vam izaziva napetost i neraspoloženje.
Prepoznajte što bi vam pomoglo da se osjećate ugodnije, te aktivno planirajte i uvedite takve sadržaje u tom stresnom periodu.
Zadržite balans
U želji da se malo oraspoložite i smanjite napetost izbjegnite pretjerano jedenje „tješenje hranom“, pijenje i pušenje jer to samo čini stvari gorima.
Zdravo jedite, dovoljno se odmarajte i spavajte, no ne pretjerujte s pasivnim izležavanjem pred televizorom.
Nađite vremena za tjelesnu aktivnost – ona vrlo učinkovito popravlja raspoloženje.
Zbog vježbanja ne morate obavezno potrčati u fitness centar. Dovoljno je da izađete iz svoja četiri zida i prošećete po kvartu.
Odlučite li se za hrabriji korak, uputite se u centar grada na štand s kuhanim vinom. Ne morate ga uopće popiti ali nazdravite sebi na „sebičnom „ markiranju s očekivane blagdanske euforije.
Jadranka Orehovec je profesorica psihologije u Psihološkom centru TESA (psihološko savjetovanje radnim danom od 10-22h; 01 48 28 888).
(Pripremila Višnja Šikić)
You must be logged in to post a comment Login