Par čije knjige ljute Italiju

Bračni par Rita Monaldi i Francesco Sorti svjetski su poznat spisateljski tim. Talijanski autori oživljavaju povijest, a specijalizirali su se za romane iz razdoblja baroka. Njihov neugodan portret pape Inocenta XI. uvrijedio je Katoličku crkvu i postao zabranjen u Italiji.

To nije zaustavilo njihova prva tri romana Imprimatur, Secretum i Veritas na putu da postanu svjetski bestseleri. Romani su zasnovani na pismima opata (za koje se vjeruje da su izgubljena), a uz to i špijuna Atta Melanija koji je živio u to doba.

Francesco Sorti za Metro govori o njihovim knjigama, likovima i čudnovatom svijetu 17. stoljeća.

Kako ste otkrili pisma Atta Melanija?

80-ih godina pisao sam disertaciju o obitelji Melani i pomislio kako bi to bio savršen materijal za roman, no nisam mogao pisati o tome bez Rite. Zajedno smo otkrili mnogo nepoznatih materijala. Opatovi nasljednici prodali su 110 svezaka njegovih pisama početkom 20. stoljeća, što je bila tragedija za povjesničare jer je time razdvojena zbirka koja je u Toskani preživjela 300 godina.

Imali smo sreće jer je jedan naš prijatelj poznavao nekoga tko je naslijedio nekoliko svezaka pisama, ali htio je ostati anoniman jer u Italiji se povijesni dokumenti ne smiju prodavati, moraju biti dostupni za proučavanje i učenje. Čovjek ih je htio prodati u Americi, ali smo ga uvjerili da to ne učini i počeli ih proučavati. Našli smo još pisama u Firenci i Parizu te smo tada već imali dosta materijala za početak pisanja.

Atto Melani, zvijezda knjige, živio je 88 godina i svjedočio mnogim važnim povijesnim trenucima. Pomoću njegova karaktera možemo zamisliti doba baroka, gotovo cijelo jedno stoljeće koje je dramatično promijenilo Europu.

Zašto ste odabrali fikciju da otkrijete pisma?

Mnogi su nas pitali zašto nismo napisali akademski rad. Ne samo da nam se svidjela ideja pisanja romana, nego fikcija dolazi do čitateljeva srca, ne samo do mozga. Mi nismo proroci, ne želimo mijenjati svijet, ali saznali smo toliko stvari tijekom istraživanja i htjeli smo ih podijeliti s drugima. Fikcija je mnogo efektnija, čitatelji ne osjećaju distancu od autora.

Niste baš uvjerili Katoličku crkvu…

Da, zabrana je bila pomalo negativna! Nismo mogli vjerovati – pisali smo o papi koji je umro prije 300 godina, no knjiga je nestala s polica i nisu je ponovno otisnuli. Tada smo shvatili da su Inocenta XI. htjeli kanonizirati nakon 11. rujna zbog njegove borbe protiv Islama, a naša knjiga nije u tome baš pomagala.

Napravili smo prekršaj i protiv talijanskog sustava. Talijani ne prelaze neke granice, čak i da bi otkrili istinu. Nisu mogli razumjeti kako dvoje nepoznatih ljudi nisu poštovali nepisana pravila. Na kraju smo odustali od objavljivanja u Italiji, što je razočaralo mnoge koji su bili sretni jer se netko napokon borio protiv sustava.

Jeste li imali problema u drugim zemljama? Španjolska je, recimo, ozbiljna katolička zemlja.

Upravo suprotno. U Secretumu smo se prihvatili još jedne urote, prisilne oporuke koja je trenutnu španjolsku kraljevsku obitelj postavila na prijestolje. Prema pričama oni nisu trebali vladati tom zemljom. Ali što se dogodilo? Ništa. Problem je očito specifično talijanski. Zemlja je zbilja dvolična: ljudi su individualci, ali fašizam je uvijek negdje iza ugla, uvijek su tu zabrane.

Kako vi i vaša supruga pišete zajedno?

Nama je to vrlo prirodno. Ja sam dugo godina pisao za financijski časopis zbog čega je moj stil bio suhoparan i dosadan, tako da sam ga morao promijeniti. Na Ritin prijedlog sam pročitao svih sedam dijelova Proustovih ‘U potrazi za izgubljenim vremenom’ – bila je to terapija duga tri godine!

Kad sam pročitao posljednju knjigu, sanjao sam da sam Proust, Rita je stajala kraj mene, a ja sam proučavao oblake i opisivao ih onako kako je to činio Proust.

Kad smo pisali Imprimatur znali smo se porječkati, no do Secretuma smo već znali što očekivati jedno od drugoga. Danas radimo u savršenoj harmoniji. Nema stranice u knjizi koju nismo oboje napisali. Čak više ne prepoznajemo što je tko napisao.

Intervju u cijelosti pročitajte na: www.metro-portal.hr