Dojke su građene od mliječnih žlijezda koje su okružene masnim tkivom i vezivom. Dojka sadrži 15 do 20 režnjeva koje zovemo lobusi od kojih je svaki sastavljen od puno manjih režnjića, alveola, koje nazivamo lobulusi. Lobulusi adrže grupe malih žlijezda koje proizvode mlijeko odnosno mliječne žlijezde.
Svaki režanj ima svoj odvodni kanalić koji završava otvorom na bradavici te tuda putuje mlijeko. Prostori između lobusa i kanala ispunjeni su masnim tkivom i ligamentima.
U grudima se također nalaze i limfne žile koje vode do malih, okruglastih organa koje nazivamo limfni čvorići.
Veličinu dojke koja nije u laktaciji uglavnom određuje količina masnog tkiva. Dojke reagiraju na promjenu razine hormona, estrogena i progesterona kroz cijeli mjesečni mentrualni ciklus. Hormoni mijenjaju razinu tekućine u dojci što može učiniti firbozno tkivo u dojci bolnim.
Grudi se mijenjaju tijekom trudnoće, dojenja i menopauze, a promjene se uočavaju i kod korištenja kontracepcije na hormonalnoj bazi ili kod hormonske terapije.
Prevencija tumora dojke nažalost ne postoji te je iz tog razloga najbitnije njegovo rano otkrivanje. Ako se tumor otkrije u njegovom najranijem stadiju, moguće ga je liječiti i spriječiti njegovo širenje što znači da je rano otkrivanje, ključ preživljavanja.
Većina žena kojima je ustanovljen rak dojke, nemaju drugi faktor rizika osim svojih godina te se dalje s godinama taj faktor povećava.
Ako žena uz svoje godine ima i neki od faktora rizika, rizik za nastanak raka se povećava.
Faktori rizika su:
• određeni geni (BRCA1 and BRCA2) preneseni sa roditelja
• tumor dojke u familiji (mama, sestra, kćer)
• kasnija trudnoća (30 godina ili kasnije)
• rani početak menstruacije (prije 12-te godine)
• kasniji početak menopauze (55 godina ili kasnije)
• ne dojenje
Kod žena koje imaju povećani rizik nastanka, preporuča se raniji početak redovitih mamografskim pregleda. Zašto ne i od 25. godine?
Svaki režanj ima svoj odvodni kanalić koji završava otvorom na bradavici te tuda putuje mlijeko. Prostori između lobusa i kanala ispunjeni su masnim tkivom i ligamentima.
U grudima se također nalaze i limfne žile koje vode do malih, okruglastih organa koje nazivamo limfni čvorići.
Veličinu dojke koja nije u laktaciji uglavnom određuje količina masnog tkiva. Dojke reagiraju na promjenu razine hormona, estrogena i progesterona kroz cijeli mjesečni mentrualni ciklus. Hormoni mijenjaju razinu tekućine u dojci što može učiniti firbozno tkivo u dojci bolnim.
Grudi se mijenjaju tijekom trudnoće, dojenja i menopauze, a promjene se uočavaju i kod korištenja kontracepcije na hormonalnoj bazi ili kod hormonske terapije.
Prevencija tumora dojke nažalost ne postoji te je iz tog razloga najbitnije njegovo rano otkrivanje. Ako se tumor otkrije u njegovom najranijem stadiju, moguće ga je liječiti i spriječiti njegovo širenje što znači da je rano otkrivanje, ključ preživljavanja.
Većina žena kojima je ustanovljen rak dojke, nemaju drugi faktor rizika osim svojih godina te se dalje s godinama taj faktor povećava.
Ako žena uz svoje godine ima i neki od faktora rizika, rizik za nastanak raka se povećava.
Faktori rizika su:
• određeni geni (BRCA1 and BRCA2) preneseni sa roditelja
• tumor dojke u familiji (mama, sestra, kćer)
• kasnija trudnoća (30 godina ili kasnije)
• rani početak menstruacije (prije 12-te godine)
• kasniji početak menopauze (55 godina ili kasnije)
• ne dojenje
Kod žena koje imaju povećani rizik nastanka, preporuča se raniji početak redovitih mamografskim pregleda. Zašto ne i od 25. godine?
You must be logged in to post a comment Login