Svaki režanj ima svoj odvodni kanalić koji završava otvorom na bradavici te tuda putuje mlijeko. Prostori između lobusa i kanala ispunjeni su masnim tkivom i ligamentima.
U grudima se također nalaze i limfne žile koje vode do malih, okruglastih organa koje nazivamo limfni čvorići.
Veličinu dojke koja nije u laktaciji uglavnom određuje količina masnog tkiva. Dojke reagiraju na promjenu razine hormona, estrogena i progesterona kroz cijeli mjesečni mentrualni ciklus. Hormoni mijenjaju razinu tekućine u dojci što može učiniti firbozno tkivo u dojci bolnim.
Grudi se mijenjaju tijekom trudnoće, dojenja i menopauze, a promjene se uočavaju i kod korištenja kontracepcije na hormonalnoj bazi ili kod hormonske terapije.
Prevencija tumora dojke nažalost ne postoji te je iz tog razloga najbitnije njegovo rano otkrivanje. Ako se tumor otkrije u njegovom najranijem stadiju, moguće ga je liječiti i spriječiti njegovo širenje što znači da je rano otkrivanje, ključ preživljavanja.
Većina žena kojima je ustanovljen rak dojke, nemaju drugi faktor rizika osim svojih godina te se dalje s godinama taj faktor povećava.
Ako žena uz svoje godine ima i neki od faktora rizika, rizik za nastanak raka se povećava.
Faktori rizika su:
• određeni geni (BRCA1 and BRCA2) preneseni sa roditelja
• tumor dojke u familiji (mama, sestra, kćer)
• kasnija trudnoća (30 godina ili kasnije)
• rani početak menstruacije (prije 12-te godine)
• kasniji početak menopauze (55 godina ili kasnije)
• ne dojenje
Kod žena koje imaju povećani rizik nastanka, preporuča se raniji početak redovitih mamografskim pregleda. Zašto ne i od 25. godine?