Fašnički dani nas podsjećaju na slatki miris i okus pokladnica ili krafni. Slatki kolač od dizanog tijesta okruglog oblika i sa svijetlim prstenom koji ga okružuje, prži se na ulju (nekad je to bila svinjska mast). Najčešće je punjen nadjevom od marmelade ili pekmeza, a posipava se šećerom u prahu. Postoje mnoge varijante uštipaka koji se pune kremom od vanilije, voćnim džemom ili čokoladom.
Pokladnice su dobile naziv po pokladama, riječi koja dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” = prerušavati se. U narodu je uobičajen naziv krafna koji se na našim prostorima zadržao nakon raspada Austro-Ugarske.
Ove slastice u današnjem obliku vuku podrijetlo iz Srednje Europe, vjerojatno iz Njemačke. Germanisti kažu da se krafna označava s tri različite njemačke riječi, ne računajući dijalektalne varijante – Berliner, Krapfen i Pfannkuchen. No, u južnoj Njemačkoj Pfannkuchen je palačinka, u Berlinu ista riječ označava krafnu, dok je krafna u Hamburgu – Berliner.
https://www.instagram.com/p/Bugzi8dn_WH/?utm_source=ig_web_copy_link
Preko Nizozemske krafna dolazi i u Ameriku gdje doughnut postaje nacionalni simbol. Varijanta s rupom u sredini zaštitni je znak policije, što se posebno vidi u američkim filmovima i serijama.
Postoji i legenda da je jedna nesretno zaljubljena kuharica tijesto pripremljeno za pečenje umjesto u pećnicu zabunom bacila u vruću masnoću i na taj način slučajno otkrila krafne. Bečani tvrde da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, koja je krajem 17. stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate Cillikugeln, koje je u pokladno vrijeme punila kuhanim voćem.
Iako stručnjaci tvrde da ova vrsta slastice potječe iz Njemačke, moguće je da je u isto vrijeme nastala na više mjesta. Fanjci ili poderane gaće nastale su na sličan način. Naime, kad se mijesio kruh, na brzinu se bacio komad tijesta u vruće ulje i tako su nastale te slične slastice. U Europi krafne, uštipci ili fritule jele su se i jedu se za vrijeme poklada i karnevala. Rade se relativno jednostavno, mogu se pripremiti u većim količinama, nisu posebno skupe, a svi ih vole jesti.
https://www.instagram.com/p/B8a1wBUp6VE/?utm_source=ig_web_copy_link
Donosimo vam recept za najomiljeniju karnevalsku slasticu. Nada Duhović, autorica bloga Just Good Food, pripremila je krafne punjene marmeladom od brusnica, a vi ih možete puniti po želji, čokoladom, vanilijom ili sirom.
Potrebno:
- 500 g mekog brašna
- 2 dcl toplog mlijeka
- 1 kocka svježeg kvasca
- sol
- 100 g šećera
- 2 jaja
- 10 ml ruma
- 100 g omekšanog maslaca
- 100 g marmelade po želji (brusnica)
- šećer u prahu za posipanje
Postupak:
- Svježi kvasac izmrvite u manju posudu, pospite ga šećerom i prelijte toplim mlijekom, pustite na toplom da se digne i da se stvori pjenica.
- U veću zdjelu prosijte brašno, u sredini napravite udubljenje, stavite dignut kvasac, malo soli, jaja, šećer, maslac na manje kockice, rum i naribajte limunovu koricu. Sve dobro kuhačom izmiješajte da se sastojci povežu, pa mikserom (spiralnim nastavcima) sve dobro izmiksajte dok se ne počnu stvarati mjehurići.
- Izrađeno tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite dizati na toplom mjestu, po prilici 1 h.
- Dignuto tijesto premjestite na radnu plohu te ga razvaljajte na debljinu od 7-8 mm. Okruglim kalupom za krafne napravite krugove, polovicu krugova nadjenite žličicom marmelade, rubove im lagano navlažite bjelanjkom ili vodom, a ostalom polovicom krugova preklopite nadjevene krugove. Pokrijte sve skupa kuhinjskom krpom i ostavite stajati još 1/2 h.
- Krafne pecite u dubokom i dobro zagrijanom ulju i to tako da ih stavljate gornjom stranom prema dolje i pečete poklopljene oko 2 minute, zatim ih okrenite i pecite s druge strane, bez poklapanja još oko 2 minute. Gotove krafne izvadite u posudu s kuhinjskim papirom da im upije višak masnoće i tople pospite šećerom u prahu.
You must be logged in to post a comment Login