Za neke su to zdravstveni problemi, za druge je to etička odluka, koji god razlog bio, odabir ekološki (organski) uzgojenih namirnica postaje rastući trend, kako u svijetu, tako i kod nas. Ekološka hrana uzgojena je pod strogo kontroliranim uvjetima, koji isključuju korištenje sintetičkih pesticida i kemijskih gnojiva, genetskog modificiranja itd. Ovakve namirnice minimalno su obrađene, bez dodavanja umjetnih sastojaka ili ozračivanja sa svrhom produživanja vijeka trajanja proizvoda.
Ekološka vs. konvencionalna proizvodnja
Ekološki uzgoj, za razliku od konvencionalnog, prihvatljiv je za okoliš, ne onečišćuje tlo i vode te pridonosi očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Mnogi od danas korištenih pesticida dugoročno mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje, od uzrokovanja oslabljenog imuniteta, astme, hormonalnih poremećaja, neplodnosti, pa sve do raka. Osobit oprez potreban je kod trudnica (moguće djelovanje na deformaciju ploda) i dojilja te kod prehrane male djece. Istraživanja pokazuju kako pesticidi naročito negativno mogu utjecati na mentalni razvoj dojenčadi i djece.
Današnje namirnice iz konvencionalnog uzgoja sadrže znatno manje hranjivih tvari, poput vitamina, nego što su sadržavale namirnice naših baka i djedova. Stoga je, kako bismo u organizam unijeli dostatne količine nutrijenata, potrebno konzumirati velike količine voća i povrća. No problem je u tome što povećanom konzumacijom ovih namirnica povećavamo i unos pesticida i ostalih štetnih tvari.
Zagovornici ekološke hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži štetne tvari, sadrži i znatno više hranjivih sastojaka, kao npr. 28% više vitamina C, 29 % više magnezija, 10 % više kalcija, 13 % više fosfora, više bjelančevina, antioksidanasa itd. Stoga je odabirom ovakvih namirnica lakše zadovoljiti dnevne potrebe za nutrijentima, što je jedan od razloga za ekonomskom opravdanošću odabira ove vrste hrane, unatoč njenoj još uvijek vrlo visokoj cijeni.
Potencijalno najrizičnije namirnice
Gotovo u svakom konvencionalno uzgojenom voću i povrću mogu se pronaći određene količine pesticida. Njihov unos u organizam moguće je znatno smanjiti konzumiranjem onih vrsta koje ih sadrže u manjoj količini.
U najzagađenije vrste, između ostalih, spadaju breskve, jabuke, jagode, celer, špinat i paprike. Među najsigurnijim namirnicama nalaze se luk, kupus, patlidžan, avokado, ananas i mango. Također, kora citrusnog voća redovito je tretirana većim količinama pesticida te je stoga ne treba koristiti za pripremu kolača i slastica.
Kao generalno pravilo, koje vrijedi za većinu voća i povrća, ukoliko namirnica nema deblju koru koju možete oljuštiti te je nećete termički obraditi prije konzumiranja, radije kupite ekološki uzgojeni proizvod. Ljuštenjem, a posebice intenzivnijom termičkom obradom, kao što je kuhanje u trajanju 2-3 sata, uklanja se velik dio pesticida, no s obzirom na njihovu iznimnu štetnost te tešku razgradivost i akumulaciju u organizmu, nedvojbeno je sigurnija opcija izbjegavanje ovakvih namirnica.
Ukoliko niste sigurni je li neki plod tretiran pesticidima, možete za svaki slučaj koristiti i ovu jednostavnu metodu koja može u određenoj mjeri umanjiti štetnost pesticida sa površine (kore) namirnice. Sve što vam treba su mlaka voda i morska sol. Plod je potrebno prvo oprati čistom vodom, a potom ga namakati do 30 minuta u slanoj vodi (otopiti otprilike 1 čajnu žličicu soli na dvije šalice vode). Dobro isprati čistom vodom.
Do nedavno, ekološki uzgojena hrana mogla se pronaći tek u specijaliziranim dućanima u velikim gradovima. Danas se bogat izbor ovakve hrane može vidjeti i u većini supermarketa, a također je sve prisutnija i na tržnicama te u restoranima, što govori o razmjerima potražnje ovih namirnica i rastućoj svijesti društva.
Dugoročno gledano, ekološka proizvodnja hrane osigurava zdraviji, sigurniji i održiviji okoliš za sve stanovnike ovog planeta.
Divine Energy Park
Ekološka vs. konvencionalna proizvodnja
Ekološki uzgoj, za razliku od konvencionalnog, prihvatljiv je za okoliš, ne onečišćuje tlo i vode te pridonosi očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Mnogi od danas korištenih pesticida dugoročno mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje, od uzrokovanja oslabljenog imuniteta, astme, hormonalnih poremećaja, neplodnosti, pa sve do raka. Osobit oprez potreban je kod trudnica (moguće djelovanje na deformaciju ploda) i dojilja te kod prehrane male djece. Istraživanja pokazuju kako pesticidi naročito negativno mogu utjecati na mentalni razvoj dojenčadi i djece.
Današnje namirnice iz konvencionalnog uzgoja sadrže znatno manje hranjivih tvari, poput vitamina, nego što su sadržavale namirnice naših baka i djedova. Stoga je, kako bismo u organizam unijeli dostatne količine nutrijenata, potrebno konzumirati velike količine voća i povrća. No problem je u tome što povećanom konzumacijom ovih namirnica povećavamo i unos pesticida i ostalih štetnih tvari.
Zagovornici ekološke hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži štetne tvari, sadrži i znatno više hranjivih sastojaka, kao npr. 28% više vitamina C, 29 % više magnezija, 10 % više kalcija, 13 % više fosfora, više bjelančevina, antioksidanasa itd. Stoga je odabirom ovakvih namirnica lakše zadovoljiti dnevne potrebe za nutrijentima, što je jedan od razloga za ekonomskom opravdanošću odabira ove vrste hrane, unatoč njenoj još uvijek vrlo visokoj cijeni.
Potencijalno najrizičnije namirnice
Gotovo u svakom konvencionalno uzgojenom voću i povrću mogu se pronaći određene količine pesticida. Njihov unos u organizam moguće je znatno smanjiti konzumiranjem onih vrsta koje ih sadrže u manjoj količini.
U najzagađenije vrste, između ostalih, spadaju breskve, jabuke, jagode, celer, špinat i paprike. Među najsigurnijim namirnicama nalaze se luk, kupus, patlidžan, avokado, ananas i mango. Također, kora citrusnog voća redovito je tretirana većim količinama pesticida te je stoga ne treba koristiti za pripremu kolača i slastica.
Kao generalno pravilo, koje vrijedi za većinu voća i povrća, ukoliko namirnica nema deblju koru koju možete oljuštiti te je nećete termički obraditi prije konzumiranja, radije kupite ekološki uzgojeni proizvod. Ljuštenjem, a posebice intenzivnijom termičkom obradom, kao što je kuhanje u trajanju 2-3 sata, uklanja se velik dio pesticida, no s obzirom na njihovu iznimnu štetnost te tešku razgradivost i akumulaciju u organizmu, nedvojbeno je sigurnija opcija izbjegavanje ovakvih namirnica.
Ukoliko niste sigurni je li neki plod tretiran pesticidima, možete za svaki slučaj koristiti i ovu jednostavnu metodu koja može u određenoj mjeri umanjiti štetnost pesticida sa površine (kore) namirnice. Sve što vam treba su mlaka voda i morska sol. Plod je potrebno prvo oprati čistom vodom, a potom ga namakati do 30 minuta u slanoj vodi (otopiti otprilike 1 čajnu žličicu soli na dvije šalice vode). Dobro isprati čistom vodom.
Do nedavno, ekološki uzgojena hrana mogla se pronaći tek u specijaliziranim dućanima u velikim gradovima. Danas se bogat izbor ovakve hrane može vidjeti i u većini supermarketa, a također je sve prisutnija i na tržnicama te u restoranima, što govori o razmjerima potražnje ovih namirnica i rastućoj svijesti društva.
Dugoročno gledano, ekološka proizvodnja hrane osigurava zdraviji, sigurniji i održiviji okoliš za sve stanovnike ovog planeta.
Divine Energy Park
You must be logged in to post a comment Login