U knjizi je riječ o drvenim seljačkim crkvama turopoljskog kraja koje su, po autoričinim riječima, u baroknoj arhitekturi sjeverne Hrvatske najviši doseg narodnoga graditeljstva.
Kapelice su bile vrlo brojne, naročito na područjima gdje je uspijevao hrast lužnjak, i ta vrsta spomenika kulturne i sakralne baštine prorijeđena je na jedva četrdesetak primjeraka izgrađenih od 17. stoljeća do kraja 19. stoljeća.
Tradicija gradnje u drvu najdublje se ukorijenila u Turopolju, području koje se smatra kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj, gdje se – zbog tradicije i čvrstoće hrasta od kojega su sazdane – i sačuvalo najviše kapela.
Cvitanović je podsjetila kako se tradicija gradnje drvenih crkava produžila sve do 20. stoljeća, o čemu svjedoči najreprezenativniji primjerak sakralne arhitekture – kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, danas župna crkva u Turopolju.
Drvene su kapele zanimale i etnologe, ali zbog njihova umjetničkog značenja, promatramo ih izdvojeno iz etnološkog kompleksa.
Autorica je ustvrdila da su seljaci graditelji crkve gradili prema liturgijskim propisima i opremali ih umjetničkim predmetima.
U drvenim kapelama nalazimo sve likovne discipline – slikarstvo, drvorezbarstvo, kiparstvo i narodne vezove. Upravo zato seljačke drvene kapele svojom su opremom izvorni izraz i dokaz razvijenoga narodnog smisla za umjetnost, istaknula je autorica.
Od tih vrhunskih djela sakralne i narodne graditeljske baštine Cvitanović je iscrpno obradila tri kapele – sv. Jurja u Lijevim Štefankima, sv. Barbare u Velikoj Mlaki i sv. Ivana Krstitelja u Buševcu. Podatke i izvore autorica je pronašla u glinskome, sisačkome, karlovačkome, jastrebarskom i mrežničkom dekanatu.
Posebno poglavlje posvećeno je ratnim razaranjima i obnovi, koja je bila moguća upravo zbog dokumetacije koju je sačuvala autorica, istaknuto je na predstavljanju.
Urednica knjige Božica Pažur je rekla kako je autorica upozorila na devastaciju ili neizbježno propadanje nekih kapelica pa je to vrijedno djelo još jedan oblik trajnog očuvanja hrvatske sakralne barokne i tradicijske drvene graditeljske baštine.
O knjizi (127 str.) govorio je i povjesničar umjetnosti i arhitekt Tomislav Premerl.
(Hina)
Predstavljena knjiga “Turopoljske ljepotice” Đurđice Cvitanović
Drugo dopunjeno i prošireno izdanje "Turopoljske ljepotice" povjesničarke umjetnosti Durđice Cvitanović u izdanju Kajkavskog spravišća predstavljeno je danas u Zagrebu.
U ovom postu:
WRITTEN BY
Administrator