Otvarajući sjednicu, predsjednik saborskoga Odbora Petar Selem je podsjetio kako je više dosadašnjih odluka, kao što su Vladina odluka iz 2003. o razvoju jezične kulture, Izjava HAZU o položaju hrvatskoga jezika iz 2005. te Vladina inicijativa iz iste godine za formiranje Vijeća za normu hrvatskoga književnog jezika potaknuli današnju raspru.
Selem je upitao je li potrebna nova deklaracija o položaju hrvatskoga jezika ili možda neki zakon koji bi regulirao njegov položaj.
Kao primjer jezičnog primitivizma naveo je naziv novina "Zagreb news" te dodao kako neke europske zemlje poput Francuske zakonom štite svoj jezik.
Predsjednik HAZU akademik Milan Moguš podsjetio je na povijesni okvir hrvatskoga jezika star 1000 godina te naveo kako je na jednom od prvih pisanih hrvatskih spomenika – Bašćanskoj ploči – ispisano 100 riječi, od kojih je tridesetak i danas u službenoj uporabi. Napomenuo je kako hrvatski jezik ima tri književna narječja, koja su kroz povijest međusobno bila otvorena jedan drugome. Dodao je kako su zadnjih godina stradale neke hrvatske riječi te ocijenio kako "nam je jezik u relativnom nazatku".
Moguš smatra kako jezik treba stalno učiti, a za uporabu u školama treba propisati gramatiku, pravopis i rječnik.
Akademik Mislav Ježić govorio je o radu Vijeća za normu hrvatskoga književnog jezika.
"Vijeće se ne ograničava samo na sporna pitanja nego radi i na hrvatskom jezičnom zajedništvu", rekao je, dodavši kako Vijeće svoje preporuke temelji na ustroju hrvatskoga jezika te širokoj razumljivosti i prihvatljivosti.
Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović podsjetio je na međunarodno priznanje hrvatskoga jezika, koji je 1. rujna 2008. po međunarodnom ISO standardu razdvojen od srpskog jezika.
Akademik Stjepan Babić upitao je što će nam novi zakon o jeziku kad ne poštujemo ni postojeće koji propisuju njegovu uporabu.
Akademik August Kovačec smatra kako Hrvatska, ukoliko Europska unija ne prizna hrvatski jezik ne treba ni ulaziti u tu zajednicu.
Književnica Marija Peakić Mikuljan upozorila je na slabu jezičnu kulturu u javnim medijima, a posebice na Hrvatskoj televiziji.
(Hina)
Saborski odbor raspravljao o položaju hrvatskog jezika
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na kojem su nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i stručnjaci iz javnoga života danas je na tematskoj sjednici raspravljao o položaju hrvatskoga jezika.
U ovom postu:
WRITTEN BY
Administrator