Gastronomski stručnjak prof. Josip Žuvela dugogodišnji je predavač u Turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku. Na nedavno održanoj gastronomskoj manifestaciji „Biseri mora 2009.“ dobio je prestižnu titulu viteza kulinarstva. Kako se hranom bavi već 47 godina titulu je prokomentirao riječima:
– Da je bio posrijedi bio neki mladi čovjek, to bi bio veliki motiv za ubuduće, ali meni je potvrda kvalitetnog rada. Kako pripadam mediteranskom podneblju jasno da preferiram mediteransku kuhinju i preporučam je svima jer je u skladu sa zdravim trendovima suvremenog čovjeka. Mislim da tamo gdje prestaje medicina, počinje prehrana. U tom smislu mediteranska kuhinja obiluje originalnim namirnicama, prije svega svježim povrćem, ribom iz čistog mora i prvoklasnim maslinovim uljem.
Bez težine u želucu
Mediteranska kuhinja omogućava da osoba nakon obroka bude sita, ali da je i dalje poletna. Dakle, da ne osjeća težinu u želucu i da može dalje normalno nastaviti raditi.
Osim toga, dodaje prof. Žuvela, naša mediteranska kuhinja je pod utjecajem triju susjednih kuhinja: mađarske, bečke i talijanske. Istovremeno je salonska, točnije visokoprofesionalna, ali i rustikalna jer njeguje trendove, odnosno obiluje narodnim jelima pripremljenim na originalan način.
Savjeti gastronoma prof. Josipa Žuvele:
• Zdrave živežne namirnice trebaju se prepoznati na prvi pogled
• Važno pravilno sljubiti priloge, a potpun obrok treba sadržavati povrće
• Sve na tržnici treba kupovati kod provjerenog prodavača, od kvalitetnog povrća pa do svježe ribe
• Preporuča se veća uporaba mirišljavog bilja poput metvice, bosiljka, ružmarina, pasternaka i povrća koji mogu služiti kao začini
• Kod kupovine namirnica kao i u restoranu dobro provjerite podrijetlo živežnih namirnica te pažljivo pročitajte deklaraciju
Osobama koje su se prisiljene hraniti se na poslu, odnosno koristiti usluge restorana, naš sugovornik sugerira da provjere kolika je posjećenost i općenito promet u takvim objektima. Nikako ne preporuča nošenje pohanog ili prženog mesa kući s posla jer u njemu prevladavaju nezdrave masnoće.
Naprotiv, treba jesti što više kuhanog povrća, zatim pečenog na žaru ili pirjanog s malo maslinovog ulja i mirišljavih trava.
Trik sa zasoljavanjem hrane
Jedan od trikova kojima se služe restorani s brzom hranom jest da se ona dovrši tako da se zasoli, kako bi se prekrio originalni sastav.
Poznato je da se kod nas općenito dnevno troši previše soli (od 12 do 16 grama) nego što preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (pet do šest grama po osobi). Primjerice, samo putem česte konzumacije hamburgera kroz godinu dana može se unijeti četiri kilograma soli.
K tome, govori gastronomski stručnjak, nepojmljivo je da Austrijanci troše triput više ribe od nas, kao i da mi trošimo samo dvije i pol litre maslinovog ulja po stanovniku.
Profesoru Žuveli nikako se ne sviđa da novopridošli strani kuhari žele devastirati autohtonu hrvatsku kuhinju i uvesti isključivo tajlandsku, kinesku itd. Za sebe kaže kako je skromno odgojen i da je jede sve što se stavi na stol, iako je ljubitelj povrća, maslinovog ulja, ribe i morskih plodova.
– Da je bio posrijedi bio neki mladi čovjek, to bi bio veliki motiv za ubuduće, ali meni je potvrda kvalitetnog rada. Kako pripadam mediteranskom podneblju jasno da preferiram mediteransku kuhinju i preporučam je svima jer je u skladu sa zdravim trendovima suvremenog čovjeka. Mislim da tamo gdje prestaje medicina, počinje prehrana. U tom smislu mediteranska kuhinja obiluje originalnim namirnicama, prije svega svježim povrćem, ribom iz čistog mora i prvoklasnim maslinovim uljem.
Bez težine u želucu
Mediteranska kuhinja omogućava da osoba nakon obroka bude sita, ali da je i dalje poletna. Dakle, da ne osjeća težinu u želucu i da može dalje normalno nastaviti raditi.
Osim toga, dodaje prof. Žuvela, naša mediteranska kuhinja je pod utjecajem triju susjednih kuhinja: mađarske, bečke i talijanske. Istovremeno je salonska, točnije visokoprofesionalna, ali i rustikalna jer njeguje trendove, odnosno obiluje narodnim jelima pripremljenim na originalan način.
Savjeti gastronoma prof. Josipa Žuvele:
• Zdrave živežne namirnice trebaju se prepoznati na prvi pogled
• Važno pravilno sljubiti priloge, a potpun obrok treba sadržavati povrće
• Sve na tržnici treba kupovati kod provjerenog prodavača, od kvalitetnog povrća pa do svježe ribe
• Preporuča se veća uporaba mirišljavog bilja poput metvice, bosiljka, ružmarina, pasternaka i povrća koji mogu služiti kao začini
• Kod kupovine namirnica kao i u restoranu dobro provjerite podrijetlo živežnih namirnica te pažljivo pročitajte deklaraciju
Osobama koje su se prisiljene hraniti se na poslu, odnosno koristiti usluge restorana, naš sugovornik sugerira da provjere kolika je posjećenost i općenito promet u takvim objektima. Nikako ne preporuča nošenje pohanog ili prženog mesa kući s posla jer u njemu prevladavaju nezdrave masnoće.
Naprotiv, treba jesti što više kuhanog povrća, zatim pečenog na žaru ili pirjanog s malo maslinovog ulja i mirišljavih trava.
Trik sa zasoljavanjem hrane
Jedan od trikova kojima se služe restorani s brzom hranom jest da se ona dovrši tako da se zasoli, kako bi se prekrio originalni sastav.
Poznato je da se kod nas općenito dnevno troši previše soli (od 12 do 16 grama) nego što preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (pet do šest grama po osobi). Primjerice, samo putem česte konzumacije hamburgera kroz godinu dana može se unijeti četiri kilograma soli.
K tome, govori gastronomski stručnjak, nepojmljivo je da Austrijanci troše triput više ribe od nas, kao i da mi trošimo samo dvije i pol litre maslinovog ulja po stanovniku.
Profesoru Žuveli nikako se ne sviđa da novopridošli strani kuhari žele devastirati autohtonu hrvatsku kuhinju i uvesti isključivo tajlandsku, kinesku itd. Za sebe kaže kako je skromno odgojen i da je jede sve što se stavi na stol, iako je ljubitelj povrća, maslinovog ulja, ribe i morskih plodova.
You must be logged in to post a comment Login