Seboroične keratoze na licu: mogu li same otpasti, kojim se tretmanima uklanjaju i vraćaju li se?

Rijetko koju od nas razveseli nova tamna mrlja na licu. Još ako je izdignuta, hrapava pod prstima ili se počne ljuštiti, teško je zanemariti svaki put kad stanemo pred ogledalo. Što je to? Hoće li nestati sama od sebe? Može li se ukloniti i hoće li se nakon tretmana ponovno pojaviti?

Jedan od mogućih odgovora su seboroične keratoze, vrlo česte dobroćudne izrasline koje s godinama postaju sve uobičajenije. Iako su bezopasne, razumljivo je da nam smetaju, osobito na licu, gdje ih svakodnevno primjećujemo pri umivanju ili šminkanju.

O tome mogu li same otpasti i kako se uklanjaju na portalu ThomasClinic.com piše dr. Bjorn Thomas, dermatolog i osnivač londonske klinike Thomas Clinic. Donosimo njegove odgovore na pitanja koja nas najviše zanimaju.

Što su seboroične keratoze?

Seboroične keratoze, poznate i kao seboroične bradavice, dobroćudne su izrasline nastale umnažanjem stanica površinskog sloja kože. Mogu se pojaviti na licu, vratu i trupu, a češće su od srednje životne dobi nadalje.

Obično izgledaju kao da su „nalijepljene” na kožu, a mogu biti:

• svijetlosmeđe, smeđe, sivkaste ili gotovo crne
• ravnije ili izraženije izdignute
• voštane, hrapave ili sklone ljuštenju
• povremeno praćene svrbežom, osobito nakon trenja.

Nisu rak kože i ne pretvaraju se u rak kože. Ipak, nije svaka tamna izraslina keratoza. Budući da različite promjene mogu izgledati slično, dijagnozu treba potvrditi dermatolog.

Mogu li same otpasti?

Ponekad se površina keratoze počne mrviti ili ljuštiti, osobito kada je suha ili nadražena. Može zapeti za odjeću ili nakit, djelomično se odvojiti ili nakon češanja stvoriti krasticu koja poslije otpadne.

Tada se može činiti da je nestala, ali odvajanje površinskog dijela ne znači da je izraslina potpuno uklonjena. Većina seboroičnih keratoza ostaje na koži ako se ne ukloni odgovarajućim postupkom, pa čekanje da same otpadnu nije pouzdano rješenje.

Nemojte pokušavati ubrzati taj proces povlačenjem ili struganjem. Ako promjena neočekivano otpadne, krvari ili se naglo mijenja, osobito ako ranije nije pregledana, pokažite to mjesto dermatologu.

Moraju li se ukloniti?

Ako je potvrđeno da je riječ o seboroičnoj keratozi i ona ne izaziva tegobe, uklanjanje uglavnom nije potrebno. No možete ga razmotriti ako svrbi, često se nadražuje, zapinje za odjeću ili vam smeta izgledom.

I estetski razlog sasvim je razumljiv, osobito kada je promjena na licu. Važno je da prije tretmana znate što se uklanja i kakav rezultat možete očekivati. Odabir metode ovisi o veličini i debljini keratoze, njezinu položaju i tipu kože.

Zašto ih ne biste trebali uklanjati kod kuće?

Kad se keratoza počne ljuštiti, lako je pomisliti da je dovoljno malo je povući ili posegnuti za sredstvom protiv bradavica. No takvi pokušaji mogu ozlijediti kožu, a postoji i mogućnost da promjena uopće nije keratoza.

Čupanje, rezanje, struganje, vezivanje koncem, kiseline i kućni pripravci za zamrzavanje mogu uzrokovati probleme poput krvarenja ili infekcije.

Na licu su takve posljedice posebno neugodne, pa želja da izraslina što prije nestane može završiti vidljivijim tragom od same keratoze.

Dok čekate pregled, nemojte je čačkati ni grebati. Smanjite trenje odjeće i nakita, a kod suhoće može pomoći jednostavna hidratantna njega. Krema može ublažiti nelagodu, ali neće pouzdano ukloniti izraslinu.

Koji su tretmani dostupni?

Postoji nekoliko mogućnosti uklanjanja, a dermatolog će nakon pregleda preporučiti onu koja najbolje odgovara vašoj koži i samoj promjeni.

• Krioterapija: tekućim dušikom zamrzava se i uništava promijenjeno tkivo. Nakon tretmana može nastati mjehurić ili krastica koja se postupno odvaja.
• Površinsko uklanjanje ili kiretaža: izraslina se uklanja površinskim rezom ili posebnim instrumentom, najčešće uz lokalnu anesteziju. Prema potrebi, tkivo se šalje na analizu.
• Elektrokirurgija: promijenjeno tkivo uklanja se električnom energijom, ponekad u kombinaciji s kiretažom.
• Laser: moguć je u odabranim slučajevima, ali nije najbolji izbor za svaku keratozu. Prikladnost ovisi o promjeni i procjeni dermatologa.

Nijedna metoda ne jamči kožu bez ikakva traga. Prije zahvata razgovarajte o mogućnosti ožiljka i promjene pigmentacije, osobito ako uklanjate keratozu na licu.

Kako izgleda oporavak?

Nakon uklanjanja mogu se pojaviti crvenilo, blaga oteklina i krastica. Koža na tretiranome mjestu može privremeno biti svjetlija ili tamnija od okolne, a ponekad ta razlika traje dulje.

Oporavak ovisi o metodi uklanjanja, veličini keratoze i mjestu na kojem se nalazila. Slijedite upute liječnika, održavajte područje čistim, ne skidajte krasticu i zaštitite kožu od sunca. Ako se bol pojačava, crvenilo širi ili se pojavi iscjedak, javite se liječniku.

Kratki odgovori na česta pitanja

Vraćaju li se nakon uklanjanja?
Potpuno uklonjena keratoza najčešće se ne vraća na istome mjestu. Nakon djelomičnog uklanjanja može ponovno postati vidljiva, a nove se mogu pojaviti drugdje.

Jesu li zarazne?
Nisu. Ne prenose se dodirom, iako se nazivaju i seboroičnim bradavicama.

Može li nakon otpadanja ostati normalna koža?
Može izgledati ravnije, ali mogu ostati crvenilo ili promjena pigmentacije. Neočekivano odvajanje nije potvrda da je promjena bila bezopasna.

Pomažu li kreme?
Mogu ublažiti suhoću i svrbež, ali uobičajene kreme ne uklanjaju keratoze pouzdano.

Prilagođeno prema tekstu dr. Bjorna Thomasa objavljenom na portalu ThomasClinic.com.