Thomas Farnell iz IRO-a drži da je jednakost pristupa visokom obrazovanju nedovoljno prisutna u raspravama o reformi visokog obrazovanja te u politikama državnih institucija i visokih učilišta. Zato preporučuje da se tema jednakosti pristupa uvrsti među prioritete u reformi i razvoju visokog obrazovanja u RH. Predlaže i uvođenje mehanizma za praćenje obilježja studenata – njihov ekonomski status, mjesto rođenja, izobrazbu roditelja itd.
Na seminaru će se raspravljati i o financijskim zaprekama u pristupu visokom obrazovanju, pristupu visokom obrazovanju osobama s invaliditetom te ulozi prijašnjeg obrazovanja i upisnih procedura.
Kako je rečeno u Hrvatskoj, ne postoji kvalitetan sustav socijalnih stipendija ni sustav financijske potpore u sklopu kojeg bi se razmotrili stvarni troškovi studija i financijski položaj studenata i njihovih obitelji. Zato je pristup visokom obrazovanju, kako je rečeno, vrlo ograničen za osobe nižega imovinskog statusa.
Po podacima IRO-a, od 1991. do 2004. broj studenta u Hrvatskoj povećao se za 82 posto, a broj onih koji sami (su)financiraju studij povećao se čak za 814 posto.
Više od 55 posto studenata danas plaća neku vrstu školarine, a 1991. uz potporu mjerodavnog ministarstva studiralo je 88 posto studenata. Od tada su se i školarine drastično povećale – najveća školarina za preddiplomske studije trenutačno se, ovisno o studiju, kreće od 5500 do 10.000 kuna. Ako se uzmu u obzir i troškovi stanovanja, prijevoza i hrane, roditelji određenih studenata (posebno onih iz seoskih sredina), uz školarinu, na godinu trebaju osigurati između 18.000 i 30.000 kuna.
Zaključci seminara, napisani kao Preporuke za poboljšanje javnih politika, bit će poslani svim mjerodavnim institucijama – Vladi, visokim učilištima, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalnoj skupini za praćenje Bolonjskog procesa i ostalim sudionicima u visokom obrazovanju.
(Hina)
Na seminaru će se raspravljati i o financijskim zaprekama u pristupu visokom obrazovanju, pristupu visokom obrazovanju osobama s invaliditetom te ulozi prijašnjeg obrazovanja i upisnih procedura.
Kako je rečeno u Hrvatskoj, ne postoji kvalitetan sustav socijalnih stipendija ni sustav financijske potpore u sklopu kojeg bi se razmotrili stvarni troškovi studija i financijski položaj studenata i njihovih obitelji. Zato je pristup visokom obrazovanju, kako je rečeno, vrlo ograničen za osobe nižega imovinskog statusa.
Po podacima IRO-a, od 1991. do 2004. broj studenta u Hrvatskoj povećao se za 82 posto, a broj onih koji sami (su)financiraju studij povećao se čak za 814 posto.
Više od 55 posto studenata danas plaća neku vrstu školarine, a 1991. uz potporu mjerodavnog ministarstva studiralo je 88 posto studenata. Od tada su se i školarine drastično povećale – najveća školarina za preddiplomske studije trenutačno se, ovisno o studiju, kreće od 5500 do 10.000 kuna. Ako se uzmu u obzir i troškovi stanovanja, prijevoza i hrane, roditelji određenih studenata (posebno onih iz seoskih sredina), uz školarinu, na godinu trebaju osigurati između 18.000 i 30.000 kuna.
Zaključci seminara, napisani kao Preporuke za poboljšanje javnih politika, bit će poslani svim mjerodavnim institucijama – Vladi, visokim učilištima, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalnoj skupini za praćenje Bolonjskog procesa i ostalim sudionicima u visokom obrazovanju.
(Hina)
You must be logged in to post a comment Login