Svakodnevno koristimo kozmetičke preparate na našoj koži, a svaki od njih sadrži barem oko desetak različitih kemijskih spojeva. Obraćate li pažnju na sastav kozmetike? Znate li koji su sastojci štetni za vaše zdravlje?
Donosimo vam kratki pregled štetnih sastojaka u kozmetici te savjete kako izabrati proizvod koji je najbolji za vas.
OBRATITE PAŽNJU ŠTO STAVLJATE NA KOŽU
Znate li da je koža najveći organ u ljudskom tijelu? Osim što predstavlja zaštitnu barijeru našeg organizma, njezini mali otvori (pore) su put ulaska mnogih tvari u organizam. Prema tome svaka tvar koju nanesemo na kožu ima mogućnost ući u organizam i djelovati na njega- štetno ili ne. Dakle, od iznimne je važnosti znati sastojke preparata koje nanosimo na svoju kožu, kako bi spriječili njihovo potencijalno štetno djelovanje na naše zdravlje. Nažalost, za mnoge se sastojke u kozmetici još ne zna kako djeluju i koji je njihov utjecaj na zdravlje.
U nastavku teksta donosimo pregled najčešćih štetnih tvari u kozmetici te govorimo o njihovoj povezanosti s nastankom karcinoma, alergija i autoimunih bolesti te negativnom utjecaju na hormonsku ravnotežu, reproduktivni sustav i razvoj ploda kod trudnica.
KOJI SU TO ŠTETNI SASTOJCI U KOZMETICI?
Glavni sastojci većine preparata su mirisi, boje, konzervansi i sl. U prosjeku jedan proizvod ima takvih 10-15 sastojaka, a prosječna žena dnevno koristi 9-15 kozmetičkih preparata, što je unos od oko 500 kemijskih supstanci na kožu na dan.
PARABENI
Parabeni su konzervansi koji se koriste u mnogim proizvodima, a posebno u kozmetici s visokim postotkom vode. Oni sprječavaju rast bakterija i pomažu u očuvanju dugotrajnosti preparata. Dio su sastava šampona, regeneratora za kosu, kupki, krema i dr. Na deklaracijama se nalaze pod imenima etilparaben, metilparaben, propilparaben i sl. Parabeni su vjerojatni endokrini disruptori, tj. imitiraju djelovanje hormona (npr. estrogena). Zbog toga se često povezuju s hormonski ovisnim karcinomima (npr. karcinom dojke). Također, povezuju se i s štetnim utjecajem na rast i razvoj te reproduktivno zdravlje, pa su najranjivije skupine upravo žene i djeca. Iako se parabeni i dalje nalaze u mnogim kozmetičkim proizvodima, poželjno je birati kozmetiku na kojoj je naznačeno „bez parabena“.
SLS (NATRIJEV LAURIL SULFAT) I SLES (NATRIJEV LAURET SULFAT)
SLS (eng. sodium lauryl sulfate) i SLES (eng. sodium laureth sulfate) se najčešće koriste za pjenjenje. Nalaze se u šamponima, gelovima za tuširanje ili čišćenje lica, pasti za zube i dr. Na deklaracijama može biti navedeno njihov puni (engleski) naziv ili kratica SLS/SLES. Navedeni sulfati štetni su zbog svog iritirajućeg djelovanja, pa mogu dovesti do nadražaja kože, očiju ili vlasišta te ih je poželjno izbjegavati. Također, SLS i SLES su se do nedavno smatrali karcinogenima, ali su istraživanja ipak dokazala da takve povezanosti nema. U slučaju da ih želite izbjeći, izaberite proizvod na kojem piše „bez sulfata“ ili na listi sastojaka nema ove spojeve.
MONOETANOLAMIN (MEA), DIETANOLAMIN (DEA), TRIETANOLAMIN (TEA)
Etanolamini su emulgatori koji najčešće služe za pjenjenje proizvoda. Nalaze se u pjenama za brijanje, parfemima, šamponima i bojama za kosu i dr. Na deklaracijama proizvoda nabrojani su pod nazivima, eng. triethanolamine, diethanolamine, DEA, TEA, cocamide DEA, cocamide MEA, DEA-cetyl phosphate, DEA oleth-3 phosphate, lauramide DEA, linoleamide MEA, myristamide DEA, oleamide DEA, stearamide MEA itd. Spajanjem navedenih spojeva s drugim koji u svome sastavu imaju dušik, može doći do nastanka nitrozamina koji spadaju u kategoriju vjerojatnih karcinogena. Dietanolamin (DEA), također, može imati toksično djelovanje na bubrege, jetru i živčani sustav te uzrokovati iritaciju dišnog sustava, očiju i kože. Kako bi ih izbjegli, birajte one preparate koji među nabrojanim sastojcima nemaju skraćene nazive DEA/TEA/MEA.
TRIKLOSAN
Triklosan je čest sastojak antibakterijskih sapuna, dezodoransa, pasta za zube, krema za lice, deterdženata i sl. Ima antimikrobna svojstva te se na deklaracijama proizvoda označava svojim punim imenom ili skraćeno TCS. Prema nekim istraživanjima, triklosan djeluje kao endokrini disruptor (imitira djelovanje hormona) i remeti aktivnost štitnjače. Također, druga istraživanja govore kako triklosan u sapunima povećava otpornost bakterija na antibakterijske proizvode te pogoduje razvoju rezistentnih bakterija. Pri biranju kozmetičkih proizvoda, a osobito sapuna, obratite pozornost da nemaju ovaj spoj u sastavu.
POLIAKRILAMID
Poliakrilamid služi kao učvrščivač i stabilizator u kremi za tijelo i lice, preparatima za kosu i sl. Na deklaracijama ga možete pronaći pod nazivom eng. polyacrylamide, acrylamide, polyacrylate, polyquaternium, acrylate. Poliakrilamid nije sam po sebi štetan, međutim sastoji se od mnoštva molekula akrilamida za kojeg se smatra da ima karcinogeni učinak, stoga je njegovo razlaganje na pojedine molekule zabrinjavajuće. Povezuje se i s karcinomom gušterače i dojke. EU je propisala direktive o dopuštenim koncentracijama poliakrilamida u proizvodima, no budući da većina žena koristi više preparata istovremeno, bilo bi dobro u potpunosti izbjegavati proizvode u kojima se ovaj sastojak nalazi.
BHA I BHT
BHA (eng. butylated hydroxyanisole) i BHT (eng. butylated hydroxytoluene) su sastojci u kozmetici koji služe kao konzervansi i antioksidansi. Nalaze se u kremama, parfemima, preparatima za kosu i sl. Na deklaracijama su najčešće navedeni skraćenim nazivima – BHA i BHT. Ovi spojevi djeluju toksično na različite organe, vjerojatni su endokrini disruptori ( imitiraju djelovanje različitih hormona) te su klasificirani kao mogući karcinogeni.
UV FILTERI
UV filteri su spojevi koji upijaju ili raspršuju štetne UV zrake te time štite kožu. Proizvodi s naznačenom UV zaštitom uglavnom sadrže kombinaciju više UV filtera. Iako je UV zaštitu dobro nanositi svakodnevno, neki od UV filtera mogu imati štetan i toksičan učinak. Preporuča se izbjegavati filtere koji se na deklaracijama nalaze pod nazivima, eng. oxybenzone, octinoxate (octyl methoxycinnamate), homosalate, octisalate, octocrylene. Ti UV filteri imitiraju hormonsko djelovanje, uzrokuju poremećaj rada štitnjače, kožne alergije te negativno utječu na razvijanje ploda. To se posebno odnosi na spoj oksibenzon. Sigurnije je koristite alternativne mineralne filtere, poput cinkovog oksida i titanijevog dioksida koji imaju jednaku učinkovitost, a manje su štetni.
POLIETILEN GLIKOLI (PEG SPOJEVI)
Polietilen glikoli se koriste kao stabilizatori, zgušnjivači i baze za razne preparate kremaste strukture, poput hidratantnih krema, seruma za lice, losiona i proizvoda za čišćenje lice. Na deklaracijama su označeni kraticom i brojem (npr. PEG-9) ili nazivima polietilen glikol (eng. polyethylene glycol) i PPG. Polietilen glikoli se vrlo brzo upijaju u kožu i tako pomažu i drugim sastojcima, čak i onim štetnim, da se brže apsorbiraju. Kada se nanose na oštećenu kožu, izazivaju iritaciju i sistemsku toksičnost. Također, remete prirodnu vlažnost kože. Zdravije alternative za ove spojeve su: aloa vera, hijaluronska kiselina i med.
FORMALDEHID I SPOJEVI KOJI GA OTPUŠTAJU
Formaldehidi se nalaze u laku za nokte, gelu i boji za kosu, šamponu i sl., a služe kao konzervansi za sprječavanje rasta bakterija u preparatima na bazi vode. Na deklaracijama su ovi spojevi naznačeni kao eng. formaldehyde, quaternium-15, DMDM hydantoin, imidazolidinyl urea, diazolidinyl urea, polyoxymethylene urea, sodium hydroxymethylglycinate, 2-bromo-2-nitropropane-1,3-diol (bromopol), glyoxal. Formaldehid je poznati kancerogen koji se povezuje s mnogim malignim bolestima. Također, uzrokuje i alergijske reakcije te osipe. Na formaldehide su posebno osjetljivi frizeri i kozmetičari te djeca. Kako bi izbjegli korištenje formaldehida, birajte proizvode na kojima piše „bez formaldehida“.
SINTETSKI MIRISI
Sintetski mirisi se nalaze u gotovo svim kozmetičkim proizvodima. Oni često nisu ni naznačeni na deklaraciji jer se smatraju „tajnom recepturom“ proizvođača, ali kada se nađu na deklaracijama, to je pod nazivima eng. fragrance, perfume, parfum, essential oil blend, aroma. Neki od sintetskih mirisa povezani su s nastankom karcinoma, alergija i reproduktivnom toksičnosti. Budući da često ni ne znate nalaze li se u pojedinom proizvodu i da ne možete biti sigurni hoće li djelovati štetno, poželjnije je birati proizvode na kojima piše ”bez mirisa” (eng. ”fragrance free” ) ili preparate s prirodnim mirisima koji su navedeni na listi sastojaka.
JE LI SKUPLJI PROIZVOD UJEDNO I KVALITETNIJI?
Opće je prihvaćen stav „Što je proizvod skuplji, to je i kvalitetniji“, no često to nije tako. Naime, uspoređivanjem deklaracija skupljih i jeftinijih proizvoda, može se primijetiti da se značajno ne razlikuju prema sastavu. Nažalost, često se skuplje plaća sami brend, a ne kvaliteta, stoga vas želimo potaknuti da počnete razmišljati o sastavu proizvoda koje koristite kako bi izabrali one koji su najkorisniji za vas i vašu kožu.
KORISTITE PRIRODNE PROIZVODE, ALI BUDITE OPREZNI
Pri kupovini kozmetičkih preparata, bilo bi dobro birati prirodnije preparate, no uvijek budite oprezni. Često preparati na kojima je naznačeno da su organski i u potpunosti prirodni, to i nisu. Također, prirodni proizvodi ne moraju uvijek biti zaista sigurni. Stoga vas prije svega savjetujemo da čitate deklaracije i izbjegavate proizvode za koje smo naznačili da imaju štetno i agresivno djelovanje.
Kako bi si olakšali izbor, postoje različite internetske stranice na kojima može provjeriti sve detalje o sastavu i provjeriti je li kozmetički preparat koji koristite siguran. Također, proizvode s dugom listom sastojaka, možete zamijeniti zdravijim i prirodnijim alternativama koje su jednako učinkovite. Tako na primjer, kokosovo ili bademovo ulje može zamijeniti kremu za tijelo, sol ili kava piling, a masku za lice možete napraviti od meda, zobenih pahuljica ili banana. Na taj način ćete zaista znati što nanosite na kožu i bit ćete sigurni da ne štetite vlastitom zdravlju.
Autor: Dr. Tihana Mazalin i Dr. Ana Jelčić u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.
