Premda je u narodu uobičajeno shvaćanje pojma stres kao nečeg što nas živcira ili zabrinjava poput bolesti, svađe, problema na poslu, polaganja ispita i sl. Međutim naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire.
Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka. Zato kada mislimo da ljudi pretjeruju nazivajući sve stresom, ne možemo reći da su u cijelosti u krivu.
Dobri stresovi
No, usprkos svim lošim stresovima, postoje i oni dobri stresovi. Određena doza stresa neophodna je da bismo se osjećali dobro u vlastitoj koži i u odnosu na druge. Stres nije uvijek negativan i poguban po osobu. Naprotiv, stres može biti izvor dinamičnosti i kreativnosti pa čak i radne produktivnosti.
Naime, kao i kod svega, tako i u doživljavanju stresa ključna je percepcija pojedinca. Ono što predstavlja stres jednoj osobi ne mora biti stresno nekoj drugoj. Ako se na pravi način postavimo, stres može postati izvor novih još neiskorištenih snaga, koje omogućuju pojedincu da postane jača, otpornija osoba.
Izbjegnite stresne situacije
Stvorite dnevnu rutinu. Pokušajte otići ranije na spavanje, a sljedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22.00 sata, te ustati što bliže svitanju. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna biste trebali postići željene rezultate.
Smanjite obveze. Napetost i tjeskoba su često rezultat prevelikog broja obveza, bilo da se radi o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obavezama kao što su "dobrovoljni" tečajevi. Razmislite koje su obveze zaista obveze, a koje iz dnevnog rasporeda možete izbaciti.
Izbjegavajte osobe i situacije koje su vam stresne. Ukoliko je ikako moguće, izbjegavajte osobe koje vam štete, s kojima se često sukobljavate, u čijem društvu se loše osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono što od njih tražite i obrnuto. Loši međuljudski odnosi su najveći su izvor stresa.
Odgodite veće promjene. Ukoliko se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve značajnije promjene u svom životu, osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, pa čak i ona nabolje, predstavlja stres za organizam.
Počnite s tjelovježbom. Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba smanjuje osjećaje nezadovoljstva i napetosti, a povećava osjećaje zadovoljstva i radosti.
Test: Kako se nosite sa stresom?
Odaberite jednu od dvije tvrdnje koja bolje opisuje vaše ponašanje u situaciji visokog stresa.
A. Odlazim u kupovinu i kupujem stvari da se bolje osjećam
B. Imam hobije i interese koji mi pomažu u opuštanju i uživanju šalim se s prijateljima i koristim humor ne bi li se opustio.
A. Lako se uznemirim i istresam na ljude oko sebe.
B. Uzimam malo vremena za opuštanje, disanje i "ispuhivanje".
A. Jedem više nego obično.
B. Uključujem se u neku vrstu fizičke aktivnosti.
A. Brinem se zbog problema kojeg imam i bojim se poduzeti nešto vezano uz njega.
B. Pokušavam se koncentrirati na stvari koje mogu kontrolirati i prihvaćam stvari koje ne mogu.
A. Ignoriram problem i nadam se da će nestati.
B. Suprotstavljam se izvoru vlastitog stresa i trudim se promijeniti ga.
A. Uzimam lijekove za smirivanje i spavanje/pušim cigarete i pijem kavu.
B. Molim se, meditiram ili na druge načine obogaćujem svoj duhovni život.
A. U glavi vrtim samo najcrnije scenarije.
B. Pokušavam gledati na problem iz bolje perspektive.
A. Spavam više nego što mi je potrebno.
B. Izdvojim si slobodno vrijeme da napravim odmak od poslovnih obaveza.
Rezultati:
Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka. Zato kada mislimo da ljudi pretjeruju nazivajući sve stresom, ne možemo reći da su u cijelosti u krivu.
Dobri stresovi
No, usprkos svim lošim stresovima, postoje i oni dobri stresovi. Određena doza stresa neophodna je da bismo se osjećali dobro u vlastitoj koži i u odnosu na druge. Stres nije uvijek negativan i poguban po osobu. Naprotiv, stres može biti izvor dinamičnosti i kreativnosti pa čak i radne produktivnosti.
Naime, kao i kod svega, tako i u doživljavanju stresa ključna je percepcija pojedinca. Ono što predstavlja stres jednoj osobi ne mora biti stresno nekoj drugoj. Ako se na pravi način postavimo, stres može postati izvor novih još neiskorištenih snaga, koje omogućuju pojedincu da postane jača, otpornija osoba.
Izbjegnite stresne situacije
Stvorite dnevnu rutinu. Pokušajte otići ranije na spavanje, a sljedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22.00 sata, te ustati što bliže svitanju. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna biste trebali postići željene rezultate.
Smanjite obveze. Napetost i tjeskoba su često rezultat prevelikog broja obveza, bilo da se radi o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obavezama kao što su "dobrovoljni" tečajevi. Razmislite koje su obveze zaista obveze, a koje iz dnevnog rasporeda možete izbaciti.
Izbjegavajte osobe i situacije koje su vam stresne. Ukoliko je ikako moguće, izbjegavajte osobe koje vam štete, s kojima se često sukobljavate, u čijem društvu se loše osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono što od njih tražite i obrnuto. Loši međuljudski odnosi su najveći su izvor stresa.
Odgodite veće promjene. Ukoliko se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve značajnije promjene u svom životu, osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, pa čak i ona nabolje, predstavlja stres za organizam.
Počnite s tjelovježbom. Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba smanjuje osjećaje nezadovoljstva i napetosti, a povećava osjećaje zadovoljstva i radosti.
Test: Kako se nosite sa stresom?
Odaberite jednu od dvije tvrdnje koja bolje opisuje vaše ponašanje u situaciji visokog stresa.
A. Odlazim u kupovinu i kupujem stvari da se bolje osjećam
B. Imam hobije i interese koji mi pomažu u opuštanju i uživanju šalim se s prijateljima i koristim humor ne bi li se opustio.
A. Lako se uznemirim i istresam na ljude oko sebe.
B. Uzimam malo vremena za opuštanje, disanje i "ispuhivanje".
A. Jedem više nego obično.
B. Uključujem se u neku vrstu fizičke aktivnosti.
A. Brinem se zbog problema kojeg imam i bojim se poduzeti nešto vezano uz njega.
B. Pokušavam se koncentrirati na stvari koje mogu kontrolirati i prihvaćam stvari koje ne mogu.
A. Ignoriram problem i nadam se da će nestati.
B. Suprotstavljam se izvoru vlastitog stresa i trudim se promijeniti ga.
A. Uzimam lijekove za smirivanje i spavanje/pušim cigarete i pijem kavu.
B. Molim se, meditiram ili na druge načine obogaćujem svoj duhovni život.
A. U glavi vrtim samo najcrnije scenarije.
B. Pokušavam gledati na problem iz bolje perspektive.
A. Spavam više nego što mi je potrebno.
B. Izdvojim si slobodno vrijeme da napravim odmak od poslovnih obaveza.
Rezultati:
- Više odgovora A – trebali bi naučiti neke nove, bolje metode suočavanja sa stresom kako bi odabrali konstruktivnije načine koji će vam pomoći u borbi protiv stresa. Ovakvim ponašanjima samo štetite sebi.
- Više odgovora B – odabirete konstruktivne oblike ponašanja suočavanja sa stresom.
You must be logged in to post a comment Login