Danas, 18. listopada, širom svijeta obilježava se Svjetski dan menopauze kako bi se podigla svijest o utjecaju koje menopauza može imati na svakodnevni život žena. Obično se, u prosjeku, javlja oko 50. godine života i u medicinskom smislu to je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice.
Pojam menopauze dalje se raščlanjuje pa se govori o premenopauzi, koja se javlja 5-10 god prije posljednje menstruacije, perimenopauzi (4-5 god. nakon menopauze) i postmenopauzi. Prijelazno razdoblje koje se događa u životu svake žene najčešće se naziva klimakterij.
U razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, ponajprije estrogena. U prosjeku, već nakon četrdesete godine života, a katkad i u kasnijim tridesetima, stvaranje hormona u jajnicima počinje polako slabiti, što se postupno nastavlja do konačnog nastupa menopauze. Kada stvaranje hormona u jajnicima padne ispod razine koja izaziva menstruaciju, ona izostaje.
Neki simptomi menopauze
Osnovni je simptom menopauze konačni izostanak menstruacije. U početku kada promjene započinju ciklusi mogu postati kraći pa žena ima veći broj ciklusa u godini. Menstruacijski ciklusi poslije najčešće postaju duži, što podrazumijeva manji broj ciklusa u godini dana. Mogu povremeno izostati i zatim se ponovno za izvjesno vrijeme pojaviti. Krvarenje se može produžiti ili skratiti, a količina menstrualne krvi može se povećati ili smanjiti. Simptomi koji čine predmenstrualni sindrom, odnosno PMS, također mogu trajati duže.
Drugi je najčešći simptom menopauze iznenadni napadaj valova vrućine popraćen znojenjem, crvenilom kože, ubrzanim radom srca te osjećajem uznemirenosti. Uobičajena su i noćna znojenja, što uzrokuje buđenje i nemir.
Nećemo zanemariti i moguće psihološke promjene kao što su nagle promjene raspoloženja i depresija. Žene koje su prije bile sklone depresivnom ponašanju mogu tijekom tzv. premenopauze oboljeti od prave depresije koja se manifestira kroničnim umorom, gubitkom interesa za uobičajene sadržaje i životne aktivnosti i potištenošću. Nasuprot tome, žene koje su spremnije početi drukčije živjeti opisat će iskustvo menopauze kao razdoblje u kojem su ostvarile veću ispunjenost životom, unaprijedile ili poboljšale odnose s ljudima iz obitelji, posla ili okoline.
Faze menopauze:
- neredovita i obilna menstrualna krvarenja
- valovi vrućine
- poremećaj sna
- promjene u raspoloženju
- vaginalna suhoća (genitourinarni sindrom)
- pad libida
Promjene u sustavu spolnih i mokraćnih organa
Dolazi do promjena u sustavu spolnih i mokraćnih organa. Vagina postaje suha, skraćuje se i postaje manje elastična pa spolni odnosi mogu postati bolni ili čak nemogući. Češće se javlja svrbež ili žarenje, smanjuje se iscjedak, a pojačan iscjedak znak je upale. Budući da promjene zahvaćaju i mokraćni sustav, može se pojaviti potreba za češćim mokrenjem, noćno mokrenje, osjećaj hitnosti, bol pri mokrenju, a učestalije su i bakterijske infekcije mokraćnih putova.
Mnoge žene u tom razdoblju života zbog navedenih simptoma često uzimaju antibiotike, što će dodatno poremetiti normalnu vaginalnu floru.
Što možete učiniti?
Iz poliklinike Ginecej nam savjetuju da promijene životnih navika, pogotovo eliminiranje štetnih životnih navika kao što su:
- pušenje
- prekomjerno korištenje alkohola
- neadekvatna prehrana
- tjelesna neaktivnost
Elimonacije pozitivno utječu na ublaživanje simptoma menopauze te na sam proces starenja i može smanjiti rizik od kasnijih komplikacija kao što su osteoporoza i kardiovaskularne bolesti.
U prehrani uvedite zdrave namirnice i omega 3 masne kiseline kako bi izbjegli porast tjelesne težine i porast masnoća u krvi. Poznato je da omega 3 masne kiseline smanjuju “zločesti” LDL kolesterol i tako smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Konzumirajte Vitamin D i kalcij 1200 mg/ dnevno koji štite od osteoporoze.
Hormonsko nadomjesno liječenje je učinkovita terapija koja se preporučuje u rješavanju postmenopauzalnih simptoma te je opravdani odabir liječenja, kada simptomi umanjuju kvalitetu života žene.
