Prestankom vrenja, mošt prelazi u vino, a to se dogodi baš negdje oko 11. studenog, na dan Svetog Martina. To mlado vino slatkog je okusa pa se lako s njim može i pretjerati. Zato, budite oprezni-čašica, dvije bit će sasvim dovoljna za gušt i veselje.
Ako se pak zalomi koja čaša više, mamurluk liječite aspririnom, vitaminima, velikim količinama tekućine, osvježavajućim tušem i prije svega- domaćom toplom juhicom.
Nutritivna vrijednost vina
– Čaša vina sadrži oko 90 kalorija, a nutritivnu vrijednost mu pridajemo zbog fitokemijskih sastojaka. Vino je bogato i B vitaminima i mineralima, posebice solima magnezija i natrija. Crveno vino, za razliku od bijelog, sadrži snažni antioksidans koji je moćno oružje u borbi protiv kancerogenih oboljenja, ističe nutricionistica Suzana Tomašević.
Njene riječi potkrepljuju i istraživanja znanstveno-osiguravajućeg poduzeća Kaiser Permanente, koj je ustanovila kako su muškarci koji su pili jednu do dvije čaše crnog vina dnevno imali znatno niži rizik oboljevanja od raka pluća od onih koji nisu pili crno vino. U istraživanju o zdravstvenim i prehrambenim navikama, uključujući i pijenje vina, je sudjelovalo više od 80.000 muškaraca.
Pravilo umjerenosti je jedino pravilo koje treba primjenjivati kod konzumacije vina, navodi Tomašević. Pretjerano konzumiranje vina može dovesti do oboljenja od srčanih bolesti, ciroze jetre ali i cijelog niza društvenih problema.
Vino – dar bogova
U okviru nutritivno uravnotežene prehrane, jedna ili dvije čaše vina od 125 ml za muškarce i jedna čaša za žene dnevno odgovara najpovoljnijoj količini vina, a da mu se može pripisati protektivno djelovanje. Uvriježeno je mišljenje, da Francuzi manje podliježu krvožilnim oboljenjima jer konzumiraju više crnog vina. Zaštitni učinak pružaju flavonoidi u crnom vinu koji štite LDL kolesterol od oksidacije kojom nastaju nusprodukti koji oštećuju arterije.
Vino ima svoju mitsku, kulturnu i religijsku dimenziju, a već stoljećima zauzima povlašteno mjesto u mediteranskoj prehrani i predmet je mnogih istraživanja o povoljnom djelovanju na ljudsko zdravlje. Poznata je Platonova izjava da je vino najbolji dar koji su bogovi poklonili ljudima.
Utemeljitelj medicine Hipokrat o vinu je govorio: “Vino je čudesno dobra stvar za čovjeka, ukoliko se pije pametno i s mjerom“ i često ga je propisivao u liječenju raznih bolesti.
Bijelo vino – bijela riba i meso, crveno vino – plava riba i meso
Tomašević nam je otkriva koje vrste vina savršeno odgovaraju uz određena jela:
• Hladna predjela- lagana bijela i rose vina
• Pikantna jela- suha bijela i crna vina
• Školjke- suhi pjenušci ili mlada bijela vina
• Kuhana riba – lagana bijela vina
• Pržena riba – punija bijela vina
• Pečena plava riba – crna vina
• Teletina i perad – bijela i rose vina
• Tamna mesa- crna i punija bijela vina
• Sirevi – bijela suha i vrna dugo čuvana vina
• Kolači – slatka, polusuha i aromatična vina
Ako se pak zalomi koja čaša više, mamurluk liječite aspririnom, vitaminima, velikim količinama tekućine, osvježavajućim tušem i prije svega- domaćom toplom juhicom.
Nutritivna vrijednost vina
– Čaša vina sadrži oko 90 kalorija, a nutritivnu vrijednost mu pridajemo zbog fitokemijskih sastojaka. Vino je bogato i B vitaminima i mineralima, posebice solima magnezija i natrija. Crveno vino, za razliku od bijelog, sadrži snažni antioksidans koji je moćno oružje u borbi protiv kancerogenih oboljenja, ističe nutricionistica Suzana Tomašević.
Njene riječi potkrepljuju i istraživanja znanstveno-osiguravajućeg poduzeća Kaiser Permanente, koj je ustanovila kako su muškarci koji su pili jednu do dvije čaše crnog vina dnevno imali znatno niži rizik oboljevanja od raka pluća od onih koji nisu pili crno vino. U istraživanju o zdravstvenim i prehrambenim navikama, uključujući i pijenje vina, je sudjelovalo više od 80.000 muškaraca.
Pravilo umjerenosti je jedino pravilo koje treba primjenjivati kod konzumacije vina, navodi Tomašević. Pretjerano konzumiranje vina može dovesti do oboljenja od srčanih bolesti, ciroze jetre ali i cijelog niza društvenih problema.
Vino – dar bogova
U okviru nutritivno uravnotežene prehrane, jedna ili dvije čaše vina od 125 ml za muškarce i jedna čaša za žene dnevno odgovara najpovoljnijoj količini vina, a da mu se može pripisati protektivno djelovanje. Uvriježeno je mišljenje, da Francuzi manje podliježu krvožilnim oboljenjima jer konzumiraju više crnog vina. Zaštitni učinak pružaju flavonoidi u crnom vinu koji štite LDL kolesterol od oksidacije kojom nastaju nusprodukti koji oštećuju arterije.
Vino ima svoju mitsku, kulturnu i religijsku dimenziju, a već stoljećima zauzima povlašteno mjesto u mediteranskoj prehrani i predmet je mnogih istraživanja o povoljnom djelovanju na ljudsko zdravlje. Poznata je Platonova izjava da je vino najbolji dar koji su bogovi poklonili ljudima.
Utemeljitelj medicine Hipokrat o vinu je govorio: “Vino je čudesno dobra stvar za čovjeka, ukoliko se pije pametno i s mjerom“ i često ga je propisivao u liječenju raznih bolesti.
Bijelo vino – bijela riba i meso, crveno vino – plava riba i meso
Tomašević nam je otkriva koje vrste vina savršeno odgovaraju uz određena jela:
• Hladna predjela- lagana bijela i rose vina
• Pikantna jela- suha bijela i crna vina
• Školjke- suhi pjenušci ili mlada bijela vina
• Kuhana riba – lagana bijela vina
• Pržena riba – punija bijela vina
• Pečena plava riba – crna vina
• Teletina i perad – bijela i rose vina
• Tamna mesa- crna i punija bijela vina
• Sirevi – bijela suha i vrna dugo čuvana vina
• Kolači – slatka, polusuha i aromatična vina
In this article:
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login