Psihologinja i docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tanja Jurin, sudjelovala je u kreiranju stručnog dijela programa Retreat tripa Obonjan koji će se održati od 7. do 9. srpnja. Već se više od 17 godina kroz istraživanja, edukacije te savjetodavni i terapijski rad bavi temama iz područja mentalnog zdravlja. Tanja je suosnivačica Psihološkog centra Nit te seksualna terapeutkinja. Na Retreat tripu održat će keynote predavanje “Skrivena epidemija: Stanje mentalnog zdravlja u Hrvatskoj” u kojem će govoriti o trendu pogoršanja mentalnog zdravlja u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Osim toga, Tanja će s Ladom Radin voditi i radionicu Vino & Sex tijekom koje će sudionici moći degustirati vina i razgovarati o jednom od najskrivenijih ljudskih užitaka – seksu. Tanja nam je otkrila više o tome što nas ove godine očekuje na Obonjan Retreat tripu.
Profesorica ste psihologije i seksualna terapeutkinja s godinama iskustva. Sada dolazite na prvu edukaciju za HR i marketing odjel u formatu Retreat tripa. Koje ste nam teme pripremili?
Kao klinička psihologinja imam puno iskustva u različitim edukacijama koje su imale cilj podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i pružanje intervencija za unapređenje psihičke dobrobiti za zaposlenike različitih kompanija. Jedna od briga za mentalno zdravlje jest da je zaposlenicima dostupan stručnjak iz ovog područja pa je upravo ovo pun pogodak jer smo pozvali puno stručnjaka za mentalno zdravlje. Ipak ovo je prva edukacija na kojoj imam priliku sukreirati ovako sveobuhvatan sadržaj na ovu temu. Pripremili smo teme koje potpuno odgovaraju trendovima jačanja psihičke otpornosti i fleksibilnosti.
Sve sudionike očekuju raznoliki sadržaji za stjecanje vrlo primjenjivih praktičnih vještina koje iskustveno mogu doživjeti kako djeluju i koja im je vrijednost i snaga, a sve kako bi ih mogli primijeniti u svojim organizacijama. Bit će riječi o stresu, poslovnom, ali i privatnom te strategijama upravljanja istim. Sudionici će bolje razumjeti neugodne emocije te kada ih prihvatiti, a kada regulirati i to na različitim razinama tjelesnoj, emocionalnoj, ali i misaonoj. Kako rad na mentalnom zdravlju nije samo priča o umu i rješavanju psihičkih problema već i o tijelu i iskustvu zadovoljstva i užitaka, vodili smo računa da upravo pokrijemo teme koje će osvijestiti važnost jačanja osjećaja smisla, sreće i užitka.
Možemo li reći da ćemo na stručnom dijelu programa Retreat tripa imati priliku sudjelovati na prvoj radionici koja je posvećena seksu?
Tako nekako! Vjerojatno bi se brojni zapitali otkud sad seks kada govorimo o psihičkoj dobrobiti, ali ono je itekako sastavni dio našeg života i doprinosi našoj dobrobiti. Seks je lakmus-papir za užitak općenito. Po tome se vidi koliko možemo uživati i u životu. Ako nam taj užitak ne ide, nerijetko ćemo se vrlo brzo naći u problemima, bilo sa seksualnom željom ili uzbuđenjem. Kako radim s parovima koji imaju brojne probleme u seksu vidim koliko pate i kako su im narušeni partnerski odnosi. Takav život nije ono što bi u svojoj kvaliteti trebao biti. Jedino što nam može pomoći da smo što fleksibilniji, spremni na teškoće i da vodimo računa o seksualnom zadovoljstvu jest znanje, edukacija, razgovor kako da seks postane i ostane playful, kako da prepoznamo i ostvarimo užitak i seksualnu dobrobit.
Koliko su teme poput wellbeinga i mentalnog zdravlja općenito važne za tvrtke i njihove zaposlenike?
Mene jako veseli da se sve više prepoznaje važnost ovih tema za zaposlenike različitih tvrtki. Sve veći broj istraživanja pokazuje da dobrobit zaposlenika izravno utječe na produktivnost, angažman i uspjeh tvrtke. Zaposlenici koji su fizički i mentalno zdravi obično su produktivniji i angažiraniji na radnom mjestu. Dobrobit programa koji se fokusiraju na mentalno zdravlje i wellbeing može povećati motivaciju, koncentraciju i kreativnost zaposlenika. Tvrtke koje promiču mindfulness i tehnike upravljanja stresom mogu pomoći svojim zaposlenicima da bolje upravljaju stresnim situacijama, smanje burn-out i nezadovoljstvo. Zaposlenici sve više traže radna mjesta koja vrednuju njihov cjelokupni wellbeing, a ne samo financijsku kompenzaciju pa pažljivim podržavanjem zaposlenika na ovaj način, svakako može pomoći da se zadrže zaposlenici, posebno oni talentirani. Što je više zaposlenika koji imaju dobre resurse reguliranja vlastitom mentalnog zdravlja i kojima korporacija stvara okruženje u kojem oni mogu i trebaju brinuti o vlastitoj dobrobiti, stvara se kritična masa psihološki osnaženih, tj. stvara se korporativna kultura kvalitetnih interpersonalnih odnosa i lakšeg timskog rada.
Na Retreat tripu nas očekuje predavanje na temu stanja mentalnog zdravlja. Možete li nam reći nešto više o stanju mentalnog zdravlja u Hrvatskoj? Razlikuje li se situacija u Hrvatskoj od one u ostatku svijeta?
Posebno me veseli što ću imati prilike biti prva predavačica na stručnom dijelu Retreat tripa na Obonjanu koje smo nazvale Well@Work s predavanjem “Skrivena epidemija: Stanje mentalnog zdravlja u Hrvatskoj”. Dugo se bavim istraživanjem mentalnog zdravlja jer želim što je više moguće maknuti stigmu s psihičkih smetnji koje danas muči sve više ljudi, zbog čega se posljedično pomoć ili ne traži ili traži nedovoljno brzo. Sve lošije mentalno zdravlje bilježi se u posljednjih 30 godina u cijelom svijetu pa tako i kod nas. U posljednjih deset godina taj pad je još značajniji da bi u pandemijskim godinama zbilja doživjeli dodatan udarac na metalnom zdravlje. Uzroci nikada nisu samorazumljivi, puno ih je i u međusobnoj su interakciji, ali pokazuje se da smo se popeli s 20 posto na gotovo 30 posto osoba s psihičkim smetnjama i s pravom možemo strepiti od daljnjeg porasta ove vrste teškoća. Posebno su pogođeni mladi koji su trenutno djeca naših zaposlenika i koji će sutra zakoračiti na tržište rada. Globalni utjecaji koje dijelimo s ostalim zemljama svakako nas ne izdvajaju u neko posebno područje, ali ono što nas izdvaja jest siromaštvo koje ima direktne veze s dugogodišnjim zanemarivanjem i neulaganjem u ovo područje. Kada se na tome godinama ne radi dovoljno raste sram zbog psihičkih smetnji i nespremnost na traženje pomoći.
Nekada se nije toliko govorilo o mentalnom zdravlju, a danas je briga o mentalnom zdravlju neizostavna. Što nas je dovelo do takve promjene?
Složila bih se s tim da briga o mentalnom zdravlju ne smije izostati. Da, psihološka struka radi lavovski posao i ističe važnost progovaranja o ovoj temi, no i dalje se nedovoljno čini. Danas se, također, više nego prije na društvenim mrežama može naći osobnih priča onih koji lako govore o svojim iskustvima s mentalnim problemima, načinima liječenje kao i životnim stilovima koji su im pomogli da premoste teške periode i budu bolje. To mnogo znači, ali i dalje je daleko od dovoljnog.
Kada pogledate uzrast mladih onda znamo da svaka četvrta mlada osoba ima psihičkih smetnji, ali tek jedan od njih prima stručnu pomoć. O preventivnim programima da ne govorim. Ljudi nastoje brinuti o mentalnom zdravlju i imaju svijest o tome, ali taj dio našeg zdravlja i dalje se doživljava kao luksuz, nešto o čemu ćemo posljednje brinuti pa tako prođe i do 8 godina od pojave prvih smetnji do traženja pomoći. Neki toliko dugo žive u psihičkoj patnji i muci, strahu, tjeskobi i napetosti da su zaboravili koju kvalitetu život može imati ako radimo na sebi i tražimo pomoć.
Koliko je važno, i prakticiraju li to tvrtke u Hrvatskoj, da se zaposlenicima pruži mogućnost sudjelovanja na ovakvim edukacijama koje im mogu pomoći da poboljšaju svoje mentalno zdravlje?
Izrazito je važno na modelu kompanije pokazati brigu o mentalnom zdravlju i omogućiti svojim zaposlenicima pristup ovim temama. Koji će to model biti, ovisi o tome što se želi postići. Želimo li prevenirati pojavu smetnji ili želimo pomoći onima gdje smetnje već postoje ili pak podržati one koji su već u nekom tretmanu. Tu možemo kombinirati predavanja, iskustvene radionice, uvježbavanje vještina, ili pak razgovara sa stručnjakom koji će na temelju procjene pojedinca skrojiti intervencije od najvećeg efekta posebno za tu osobu. Trebalo bi kombinirati ove modele jer je za mentalno zdravlje bitno kome, u kojim uvjetima, odgovara koja vrsta rada na mentalnom zdravlju. I odgovor nije jednostavan. Široka paleta mentalno zdravstvenih tema i pristupa trebala bi biti stalni postav organizacija. Brojne kompanije puno toga rade na promociji mentalnog zdravlja među svojim zaposlenicima i prakse su dobre i šarolike, a o tome ćemo također čuti na Retreatu na prekrasnom Obonjanu.
Prva HR konferencija namijenjena IT sektoru u formatu Retreat tripa održat će se od 7. do 9. srpnja na otoku Obonjan. Retreat trip je potpuno novi koncept edukacije i odmora namijenjen zaposlenima u HR i marketing odjelima IT sektora. Sudionici će, uz stručno vodstvo, predavanja i radionice, moći usvojiti niz praktičnih alata i strategija za stvaranje kulture mentalnog zdravlja i wellbeinga u njihovim organizacijama te steći učinkovite strategije za upravljanje stresom i izgradnju vlastite otpornosti.
Prijave su otvorene na službenoj stranici eventa.
Fotografije portreta: Mirna Marić
