Da bi smo se hranili kvalitetnije treba jesti cjelovitu odnosno prirodnu prehranu. Prehrambene tvari koje u ovoj prehrani imaju veliku važnost su složeni ugljikohidrati , a njihova uloga u našem organizmu je energetska.
Stoga se preporučuju cjelovite žitarice i njihovi proizvodi kao to su pahuljice, tjestenina, kruh, rižino i zobeno mlijeko, te slad koji, ako si ne možemo priuštiti, možemo zamijeniti nekim suhim voćem.
Također važne su bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla, a preporučuje se 10 do 20 grama dnevnog unosa bjelančevina u organizam ovisno o tjelesnim aktivnostima. Izvori biljnih bjelančevina kao što je slanutak, grah i druge mahunarke danas su manje zastupljeni u klasičnoj prehrani, ali obzirom da su mahunarke i žitarice pristupačnih cijena, kvalitetne i brzo se pripremaju preporučuju se u cjelovitoj prehrani.
Od proizvoda mahunarki u cjelovitoj prehrani često se koristi tempeh, tofu, miso i drugo. Kao začin juhama i umacima osobito se preporučuje miso, pasta od soje budući da isti organizam i blagotvorno djeluje na probavu. U klasičnoj prehrani od namirnica životinjskog porijekla prvenstveno je zastupljeno meso , a u prirodnoj prehrani preporučuju se plodovi mora i riba koja ima najmanje masnoća i obiluje proteinima, to je osobito važno u prehrani djece, a obzirom na cijenu neke vrste riba su jeftinije u odnosu na meso i mesne proizvode.
U cjelovitoj prehrani zastupljeni su vitamini, vlakna i minerali, osobito je važno da jedemo korjenasto, glavičasto i lisnato povrće. Iako je voće bogati izvor vitamina i minerala ne preporučuje se ljudima s zdravstvenim problemima da jedu voće u velikoj količini budući da sadrži puno vode to usporava probavu i ima šećera koji može stvarati poteškoće.
Tjedna prehrana makrobiotika poznata je i po algama, a bogate su mineralima. Ljudi koji jedu ribu i plodove mora trebaju jesti alge u maloj količini, a oni koji se odluče na vegansku prehranu trebaju pojačati unos algi i drugih minerala u organizam.
Prirodna prehrana sastoji se i od orašastih plodova i sjemenki , a termički se obrađuju radi bolje probave. Jedino lanene sjemenke nisu termički obrađene, ne koriste se u kuhanju, nego samo kao začini za salatu i juhu. Vrlo su vana kvalitetna ulja, osobito laneno ulje. Hladna prešana ulja bolja su od rafiniranih.
U prirodnoj prehrani treba izbjeći upotrebu bijelog šećera budući da crpi iz organizma minerale. Umjesto njega koriste se sladovi od žitarica i med.
"Najbolja prehrana je kombinacija cjelovitih i ekoloških namirnica , ali ako si ne možemo priuštiti ekološke namirnice, treba izabrati najbolje cjelovite namirnice koje su pristupačnih cijena u odnosu na neke prerađene proizvode", rekla je Dunja Gulin, višegodišnja suradnica programa kuhanja u centru Makronova i autorica kuharice Doručak u izdanju Planetopije.
Efikasna upotreba cjelovitih proizvoda
Ako su financijska sredstva ograničena važno je napraviti mjesečni plan kojim se stvaraju zalihe namirnica za kvalitetniju prehranu. Namirnice treba kupovati od domaćih uzgajivača i proizvođača budući su jeftinije i sigurni smo odakle potječu. Također kupuje se sezonsko voće i povrće budući je jeftinije.
U organizaciji pripreme prehrane vana je vitalnost pojedinih namirnica. Skuhane mahunarke možemo jesti sljedećih tri do četiri dana pripremajući ih na različite načine. U staklenki skuhane alge mogu stajati do deset dana, a mogu se jesti uz dodatak začina kao to su tamari i shoyu, odnosno soja sos. Kombu alga može se pripremiti s mahunarkama. Od veće količine skuhane riže možemo pripremiti tijekom nekoliko dana različita jela.
Ako osoba nema zdravstvenih problema žitarice kombinirane na različite načine mogu se jesti dva do tri dana. Kuhano povrće može stajati manje od 24 sata.
Ostaci od povrća kao što su razni korijeni, sjemenke i kore od bundeve i drugo ne treba baciti jer ako se povrće uzgaja bez pesticida njegovi ostaci sadrže hranjive tvari. U staklenoj zdjeli ili vrećici skuhani ostaci čuvaju se u hladnjaku i od njih se može napraviti temeljac. S tim temeljcem imamo bazu za juhu ili varivo, a ako napravimo malo veću količinu jela jedan dio stavit ćemo u hladnjak i iskoristiti sljedeći dan – rekla je Dunja Gulin.
Dakle ekonomičnost cjelovite prehrane ne očituje se samo jeftinoj cijeni cjelovitih namirnica nego i u kombinaciji istih namirnica od kojih možemo napraviti u nekoliko sljedećih dana različite vrste jela, čime se postiže značajna ušteda u vremenu pripreme obroka.
Cjelovite namirnice sadre vitalnost i poboljšavaju naše zdravlje, a novac i vrijeme koji ulažete u kvalitetnu prehranu višestruko se vraćaju tijekom života – rekla je Dunja Gulin.
Stoga se preporučuju cjelovite žitarice i njihovi proizvodi kao to su pahuljice, tjestenina, kruh, rižino i zobeno mlijeko, te slad koji, ako si ne možemo priuštiti, možemo zamijeniti nekim suhim voćem.
Također važne su bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla, a preporučuje se 10 do 20 grama dnevnog unosa bjelančevina u organizam ovisno o tjelesnim aktivnostima. Izvori biljnih bjelančevina kao što je slanutak, grah i druge mahunarke danas su manje zastupljeni u klasičnoj prehrani, ali obzirom da su mahunarke i žitarice pristupačnih cijena, kvalitetne i brzo se pripremaju preporučuju se u cjelovitoj prehrani.
Od proizvoda mahunarki u cjelovitoj prehrani često se koristi tempeh, tofu, miso i drugo. Kao začin juhama i umacima osobito se preporučuje miso, pasta od soje budući da isti organizam i blagotvorno djeluje na probavu. U klasičnoj prehrani od namirnica životinjskog porijekla prvenstveno je zastupljeno meso , a u prirodnoj prehrani preporučuju se plodovi mora i riba koja ima najmanje masnoća i obiluje proteinima, to je osobito važno u prehrani djece, a obzirom na cijenu neke vrste riba su jeftinije u odnosu na meso i mesne proizvode.
U cjelovitoj prehrani zastupljeni su vitamini, vlakna i minerali, osobito je važno da jedemo korjenasto, glavičasto i lisnato povrće. Iako je voće bogati izvor vitamina i minerala ne preporučuje se ljudima s zdravstvenim problemima da jedu voće u velikoj količini budući da sadrži puno vode to usporava probavu i ima šećera koji može stvarati poteškoće.
Tjedna prehrana makrobiotika poznata je i po algama, a bogate su mineralima. Ljudi koji jedu ribu i plodove mora trebaju jesti alge u maloj količini, a oni koji se odluče na vegansku prehranu trebaju pojačati unos algi i drugih minerala u organizam.
Prirodna prehrana sastoji se i od orašastih plodova i sjemenki , a termički se obrađuju radi bolje probave. Jedino lanene sjemenke nisu termički obrađene, ne koriste se u kuhanju, nego samo kao začini za salatu i juhu. Vrlo su vana kvalitetna ulja, osobito laneno ulje. Hladna prešana ulja bolja su od rafiniranih.
U prirodnoj prehrani treba izbjeći upotrebu bijelog šećera budući da crpi iz organizma minerale. Umjesto njega koriste se sladovi od žitarica i med.
"Najbolja prehrana je kombinacija cjelovitih i ekoloških namirnica , ali ako si ne možemo priuštiti ekološke namirnice, treba izabrati najbolje cjelovite namirnice koje su pristupačnih cijena u odnosu na neke prerađene proizvode", rekla je Dunja Gulin, višegodišnja suradnica programa kuhanja u centru Makronova i autorica kuharice Doručak u izdanju Planetopije.
Efikasna upotreba cjelovitih proizvoda
Ako su financijska sredstva ograničena važno je napraviti mjesečni plan kojim se stvaraju zalihe namirnica za kvalitetniju prehranu. Namirnice treba kupovati od domaćih uzgajivača i proizvođača budući su jeftinije i sigurni smo odakle potječu. Također kupuje se sezonsko voće i povrće budući je jeftinije.U organizaciji pripreme prehrane vana je vitalnost pojedinih namirnica. Skuhane mahunarke možemo jesti sljedećih tri do četiri dana pripremajući ih na različite načine. U staklenki skuhane alge mogu stajati do deset dana, a mogu se jesti uz dodatak začina kao to su tamari i shoyu, odnosno soja sos. Kombu alga može se pripremiti s mahunarkama. Od veće količine skuhane riže možemo pripremiti tijekom nekoliko dana različita jela.
Ako osoba nema zdravstvenih problema žitarice kombinirane na različite načine mogu se jesti dva do tri dana. Kuhano povrće može stajati manje od 24 sata.
Ostaci od povrća kao što su razni korijeni, sjemenke i kore od bundeve i drugo ne treba baciti jer ako se povrće uzgaja bez pesticida njegovi ostaci sadrže hranjive tvari. U staklenoj zdjeli ili vrećici skuhani ostaci čuvaju se u hladnjaku i od njih se može napraviti temeljac. S tim temeljcem imamo bazu za juhu ili varivo, a ako napravimo malo veću količinu jela jedan dio stavit ćemo u hladnjak i iskoristiti sljedeći dan – rekla je Dunja Gulin.
Dakle ekonomičnost cjelovite prehrane ne očituje se samo jeftinoj cijeni cjelovitih namirnica nego i u kombinaciji istih namirnica od kojih možemo napraviti u nekoliko sljedećih dana različite vrste jela, čime se postiže značajna ušteda u vremenu pripreme obroka.
Cjelovite namirnice sadre vitalnost i poboljšavaju naše zdravlje, a novac i vrijeme koji ulažete u kvalitetnu prehranu višestruko se vraćaju tijekom života – rekla je Dunja Gulin.
You must be logged in to post a comment Login