Jeste li zaključali vrata? A isključili glačalo? Koliko se puta uhvatimo da ne znamo odgovoriti na ovo pitanje pa se vraćamo provjeriti… Tko nema u glavi, kaže stara narodna – ima u nogama.
Zaboravljamo rođendane, a brojeve telefona više se ni ne trudimo pamtiti. Ustvari, zbog mobitela koji su nam stalno u rukama, a samo je pitanje vremena kada će nam se (doslovce) uvući pod kožu, više ništa ni ne moramo pamtiti. Upalimo alarm, notifikacije, šaljemo si glasovne poruke, fotografiramo informacije koje bismo trebali upamtiti…
Mozak baj, baj!
No, je li to dobro? – Ovo je bilo retoričko pitanje.
Da bi ostao u formi, mozgu treba trening, baš kao što tijelu treba redovita tjelovježba da zadrži tonus. Svakodnevni trening za sive stanice jedan je od preduvjeta da i u poznim godinama dobro rade. Pročitajte u nastavku savjete stručnjaka.
I mozak voli tjelovježbu
Nedavna studija objavljena u britanskom časopisu Age & Aging otkrila je da samo pet minuta umjerene do intenzivne tjelovježbe dnevno korelira sa značajno boljim kognitivnim performansama. Čak i samo nekoliko minuta umjerene tjelovježbe poput žustrog hodanja poboljšava moždane funkcije.
Studija je provedena na 585 ispitanika u dobi od 65 do 80 godina, koji su bili dobrog općeg zdravlja.
Otkriveno je da aktivnosti poput trčanja ili plivanja pa čak i hodanja, poboljšavaju funkcioniranje mozga, uključujući obradu informacija, fokusiranje i multitasking te kratkoročno pamćenje.
“Naše ključno otkriće bilo je da prelazak s nula minuta na samo pet minuta tjelesne aktivnosti dnevno donosi najveće dobrobiti za kognitivne funkcije“, rekla je glavna autorica studije, Maddison Mellow, znanstvena suradnica na Sveučilištu Južne Australije za spomenuti britanski časopis.
Znastvenici su razlikovali umjerenu i intenzivnu tjelesnu aktivnost primjenom jednostavnog testa: mogu li ispitanici i dalje izgovarati cijele rečenice nakon kretanja. Energična tjelesna aktivnost to onemogućuje.
Zanimljivo je, dodaje Mellow, da u ispitivanjima nisu primijetili utjecaj tjelesne aktivnosti na dugoročno pamćenje i vizualno-prostorne funkcije poput procjene udaljenosti ili veličina.
Kako tjelesna aktivnost djeluje na mozak?
Vježbanje, osobito kardio, potiče stvaranje proteina BDNF u mozgu, koji pomaže moždanim stanicama da ostanu zdrave, rastu i stvaraju nove veze. Također poboljšava protok krvi u mozgu i pomaže mu da učinkovitije koristi energiju.
“Najvažnije je da vježbanje jača veze između moždanih stanica – sinapsa i održava ih fleksibilnima. Ova fleksibilnost, poznata kao ‘plastičnost” ili adultna neurogeneza, omogućuje mozgu da se kontinuirano prilagođava, što je ključno za učenje novih stvari i stvaranje sjećanja.
Također, vježbanje pomaže mozgu da se bolje nosi sa stresom jačanjem otpornosti na izazovne situacije”, objašnjava za portal UAB Medicine Linda Overstreet-Wadiche, dr. sc., profesorica na Odsjeku za neurobiologiju.
Kako održati mozak u formi na plus 30 Celzijevih stupnjeva?
Čak i bez tjelesne aktivnosti, mentalna stimulacija, poznata u neuroznanosti kao obogaćivanje okoliša, podržava zdravlje mozga. S obzirom na nesnosne vrućine, ova nam je informacija trenutačno itekako korisna. Ne treba se pošto poto izlagati fizičkom naporu na plus 30.
Dr. Overstreet-Wadiche predlaže nekoliko jednostavnih načina za to:
- Stvorite stimulirajuće i zanimljivo okruženje
- Izlažite se različitim senzornim iskustvima
- Istražite nove aktivnosti koje izazivaju pažnju i traže od vas da učite
- Budite društveno i intelektualno aktivni
- Kombinacija za maksimalan učinak
Overstreet-Wadiche napominje da tjelesna vježba i obogaćivanje okoliša svaki za sebe jačaju plastičnost mozga i neurogenezu. Dakle, kombiniranje ta dva elementa idealan je način za održavanje mozga u formi.
U praksi to znači primjerice šetnja uz slušanje podcasta, isprobavanje novog hobija poput slikanja, vrtlarstva ili kuhanja, sudjelovanje u društvenim aktivnostima koje uključuju i kretanje i razgovor.
Ne zaboravite – što više koristimo mozak, to će nas duže i bolje služiti. Stoga, uz SPF i bočicu vodu, u svoju torbu za plažu ubacite križaljku, a na plaži, umjesto gledanja u smartphone i beskonačnog skrolanja, pogledajte oko sebe, započnite razgovor s osobom na ležaljci do vas.