Rad za računalom postala je svakodnevna aktivnost gotovo svakog urbanog pojedinca. Od djece koja satima igraju igrice pa do velikoga broja ljudi kojima je rad za računalom osnovni dio posla.
Velik se broj ljudi žali na smetnje pri radu za računalom. No, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri one izravno povezane s računalom i u kojem obliku. Mnogo se mistike ispreplelo oko ovog općeprisutnog problema, što obilato komercijalno iskorištavaju proizvođači monitora i naočala za rad za računalom.
Sindrom rada za računalom
Danas gotovo nitko ne može izbjeći računalo. To se posebno odnosi na mladež i radnu populaciju. U Velikoj Britaniji prosječna odrasla osoba tjedno provede 53 sata pred ekranom računala ili TV prijemnika.
Istraživanje provedeno na 2750 radno aktivnih u Velikoj Britaniji pokazalo je da se njih 90 posto žali na „zamor očiju“ pri radu na računalu, a njih 30 posto svakodnevno osjeća iritaciju ili suhoću očiju.
Dr. Jeffrey Anshel, specijalist za vidnu ergonomiku, u svojoj knjizi Visual Ergonomics in the Workplace, za ovako raširene smetnje krivi jedinstven zbroj utjecaja na osobu koja radi za računalom.
Kao najčešće spominjane tegobe, on navodi suhe i iritirane oči, napor očiju, mutan i fluktuirajući vid, osjetljivost na svjetlo, glavobolje i bol u vratu.
U načelu, navedeni simptomi preklapaju se u cijelosti sa smetnjama koje se danas svrstavaju pod dosta nedefinirani pojam Sindroma bolesne zgrade (Sick Building Syndrome – SBS), gdje se još samo dodatno javljaju i smetnje vezane uz sluznicu respiratornog trakta.
Dakle, sindrom bolesne zgrade uglavnom je sindrom rada na računalu, ističe dr. Petriček.
Najčešća smetnja suhoća očiju
Od svega navedenog, smetnje vezane uz suhoću očiju daleko su najčešće. Nacionalno istraživanje u SAD-u provedeno 90-ih godina pokazalo je da je 14 posto osoba koje su se žalile na simptome suhog oka svoje smetnje povezivalo s radom za računalom.
S obzirom da se od tada korištenje računala rasprostranilo, a i da je svijest o njegovim učincima porasla među radnom populacijom, ovaj je postotak danas sigurno još i značajno veći.
Kada bismo za računalom sjedili samo nekoliko minuta a ne više sati, smatnji ne bi bilo. Dakle, zbog neprirodno dugog trajanja istog, nepromijenjenog stanja za oko, nastupaju smetnje.
Dr. mr. sc. Igor Petriček je specijalist za očne bolesti Kabineta za elektrodijagnostiku i ehografiju Klinike za očne bolesti KBC Zagreb.
(Pripremila Višnja Šikić)
Velik se broj ljudi žali na smetnje pri radu za računalom. No, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri one izravno povezane s računalom i u kojem obliku. Mnogo se mistike ispreplelo oko ovog općeprisutnog problema, što obilato komercijalno iskorištavaju proizvođači monitora i naočala za rad za računalom.
Sindrom rada za računalom
Danas gotovo nitko ne može izbjeći računalo. To se posebno odnosi na mladež i radnu populaciju. U Velikoj Britaniji prosječna odrasla osoba tjedno provede 53 sata pred ekranom računala ili TV prijemnika.
Istraživanje provedeno na 2750 radno aktivnih u Velikoj Britaniji pokazalo je da se njih 90 posto žali na „zamor očiju“ pri radu na računalu, a njih 30 posto svakodnevno osjeća iritaciju ili suhoću očiju.
Dr. Jeffrey Anshel, specijalist za vidnu ergonomiku, u svojoj knjizi Visual Ergonomics in the Workplace, za ovako raširene smetnje krivi jedinstven zbroj utjecaja na osobu koja radi za računalom.
Kao najčešće spominjane tegobe, on navodi suhe i iritirane oči, napor očiju, mutan i fluktuirajući vid, osjetljivost na svjetlo, glavobolje i bol u vratu.
U načelu, navedeni simptomi preklapaju se u cijelosti sa smetnjama koje se danas svrstavaju pod dosta nedefinirani pojam Sindroma bolesne zgrade (Sick Building Syndrome – SBS), gdje se još samo dodatno javljaju i smetnje vezane uz sluznicu respiratornog trakta.
Dakle, sindrom bolesne zgrade uglavnom je sindrom rada na računalu, ističe dr. Petriček.
Najčešća smetnja suhoća očiju
Od svega navedenog, smetnje vezane uz suhoću očiju daleko su najčešće. Nacionalno istraživanje u SAD-u provedeno 90-ih godina pokazalo je da je 14 posto osoba koje su se žalile na simptome suhog oka svoje smetnje povezivalo s radom za računalom.
S obzirom da se od tada korištenje računala rasprostranilo, a i da je svijest o njegovim učincima porasla među radnom populacijom, ovaj je postotak danas sigurno još i značajno veći.
Kada bismo za računalom sjedili samo nekoliko minuta a ne više sati, smatnji ne bi bilo. Dakle, zbog neprirodno dugog trajanja istog, nepromijenjenog stanja za oko, nastupaju smetnje.
Dr. mr. sc. Igor Petriček je specijalist za očne bolesti Kabineta za elektrodijagnostiku i ehografiju Klinike za očne bolesti KBC Zagreb.
(Pripremila Višnja Šikić)
You must be logged in to post a comment Login