Sunce prži, ne čujete vlastite misli od cvrčaka, djeca su u moru, ručak skuhan, partner zalegao, vi u dubokoj hladovini odmarate na ležaljci, pijete hladnu limunadu i kako Mladen Grdović brojite valove… Čisti zen.
Trebao bi to biti onaj trenutak zbog kojeg cijele godine čekamo godišnji odmor.
Umjesto toga, u ruci držite mobitel, odgovarate na poslovni e-mail, pratite poput sapunice WhatsApp grupu s posla.
Razmišljate jeste li platili račun koji dospijeva sljedeći tjedan. Planirate što ćete sutra kuhati. Prisjećate se da treba rezervirati stol za večeru. U glavi slažete raspored za sutra, gdje ići, što obići. I usput pokušavate uživati.
Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini.
Psiholozi upozoravaju da se posljednjih desetljeća nije promijenio samo način na koji radimo. Promijenio se i način na koji odmaramo. Godišnji odmor za mnoge je izgubio svoju izvornu svrhu i pretvorio se u još jedan projekt koji treba uspješno organizirati pa se na posao vratiti “punih baterija”.
A to je gotovo nemoguća misija jer smo usput zaboravili najvažniju vještinu – odmoriti se.
Ne odmaramo se. Samo mijenjamo okolnosti u kojima odrađujemo svakodnevne obveze, a to iziskuje dodatnu energiju i stvara stres.
Tijekom godine organiziramo sastanke, školu, liječničke preglede, kupnju namirnica, rođendane, aktivnosti djece i raspored cijele obitelji. Na godišnjem organiziramo apartman, doručak, ručak, kremu za sunčanje, ručnike, rezervacije restorana, lijekove, izlete i večernje šetnje.
Mnogim ženama godišnji ne znači manje posla. Samo drugačiji posao. Ili isti posao, na drugom mjestu.
Možda i ležimo na plaži, ali mozak i dalje radi punom parom.
Psiholozi sve češće govore o pojmu mental load – nevidljivom mentalnom opterećenju koje podrazumijeva planiranje, organiziranje, pamćenje i predviđanje svega što treba učiniti.
Tko će kupiti kremu za sunčanje, kod koga su putovnice, tko će rezervirati apartman, ponijeti lijekove, paziti da svi imaju dovoljno vode? To nisu veliki zadaci, ali ih ima na stotine i upravo zato iscrpljuju.
Istraživanja potvrđuju da žene, čak i kada rade puno radno vrijeme, i dalje češće nose najveći dio tog organizacijskog i emocionalnog tereta u obitelji. Zato njihov mozak ostaje “uključen” i onda kada tijelo konačno legne na plažu.
Kako se odmoriti na godišnjem odmoru?
Pokušajmo ovog ljeta otići na godišnji barem bez zahtjeva prema sebi. Bez moranja. Dopustimo si pravo slobodno vrijeme – ono u kojem ne moramo ništa dokazivati ni postići -brojanje valova s početka teksta. Na trenutak nastojmo zaboraviti sve svoje uloge i jednostavno – biti.
Takvo stanje psiholozi nazivaju psihološkim odvajanjem od posla (psychological detachment). Riječ je o sposobnosti da se tijekom odmora mentalno odvojimo od poslovnih i svakodnevnih obveza, što se smatra jednim od najvažnijih preduvjeta za oporavak organizma.
Profesorica Sabine Sonnentag, psihologinja sa Sveučilišta u Mannheimu, godinama proučava što se događa kada ljudi uspiju – ili ne uspiju – ostaviti posao iza sebe. Njezina istraživanja pokazuju da nije dovoljno fizički otići na godišnji.
Mozak se mora odvojiti od posla kako bi se živčani sustav doista oporavio, navodi u znanstvenom članku Switching off mentally: predictors and consequences of psychological detachment from work during off-job time, objavljenom u Journal of Occupational Health Psychology.
To potvrđuje i velika metaanaliza objavljena ove godine u časopisu Journal of Applied Psychology. Analizom 32 istraživanja znanstvenici su zaključili da godišnji odmor poboljšava psihološku dobrobit, smanjuje iscrpljenost i povećava zadovoljstvo životom, ali ponajprije kod ljudi koji tijekom odmora uspiju prestati razmišljati o poslu.
Drugim riječima, nije presudno jeste li na Baliju ili u Makarskoj. Važno je gdje ste u svojoj glavi. Ne trebamo wellness. Trebamo dosadu.
Možda zvuči neobično, ali stručnjaci za wellbeing sve češće govore kako našem mozgu najviše nedostaje upravo ono što pokušavamo izbjeći – dosada.
Psihologinja Laurie Santos, američka kognitivna znanstvenica, profesorica sa Sveučilišta Yale i autorica jednog od najpopularnijih kolegija o sreći na svijetu, nakon vlastitog iskustva burnouta priznala je kako je godinama vjerovala da će više rada donijeti više uspjeha i sreće. Dogodilo se upravo suprotno.
Tek kada je usporila, počela više vremena provoditi s prijateljima, vratila se hobijima i dopustila sebi odmor bez grižnje savjesti, shvatila je koliko je bila iscrpljena.
Upravo zato najljepše uspomene s godišnjeg nastaju u spontanim trenucima, a ne onim pomno isplaniranim još zimus za uredskim stolom dok smo preko interneta tražili povoljni smještaj.
Pamtimo ih po dugim razgovorima u toplim zvjezdanim noćima, jutarnjoj kavi uz cvrkut ptica, prepuštanju moru i danima u kojima se nije dogodilo ništa posebno, a dogodilo se sve.
Odmor nije lijenost, već nasušna potreba svakog živog bića.
Mnoge žene osjećaju nelagodu kada ne rade ništa. Ako zadrijemaju popodne, imaju osjećaj da gube vrijeme. Ako sjede na plaži, posegnu za mobitelom. Živimo u kulturi koja produktivnost smatra ključnom vrlinom, a odmor nečim što prvo treba zaslužiti.
No odmor nije suprotnost radu. On je njegov preduvjet.
Napravite vlastiti ljetni retreat
Možete ga napraviti gdje god se nalazili. Prije svega pronađite u danu vremena za sebe i nemojte ništa planirati u tom periodu. Spontani trenuci su nemjerljivi.
Podijelite odgovornost. Ako ste vi uvijek osoba koja sve organizira, prepustite dio planiranja partneru ili djeci. Godišnji nije vrijeme u kojem mijenjate svoju kuhinju za kuhinju u apartmanu.
Isključite poslovne obavijesti. Nije dovoljno ne odgovoriti na e-mail. Svaka notifikacija vraća mozak u radni način razmišljanja.
Uživajte u kretanju, ne šećite zbog kalorija. Lagano plivanje, šetnja uz more ili vožnja bicikla među aktivnostima su koje istraživanja najčešće povezuju s boljim oporavkom tijekom godišnjeg odmora.
Svaki dan priuštite sebi mali ritual zadovoljstva – jutarnju kavu u miru, omiljeni sladoled, čašu vina ili dugu šetnju bez cilja. Bitno je da taj trenutak ne služi ničemu osim vašem užitku.
Vratite se dan ranije s godišnjeg odmora. Ako možete, nemojte se s plaže vratiti ravno u ured. Jedan dan za raspakiravanje i miran povratak svakodnevici ublažit će stres prvog radnog dana.
U knjizi Rest: Why You Get More Done When You Work Less autor Alex Soojung-Kim Pang napisao je rečenicu koja bi mogla biti moto svakog godišnjeg odmora: “Odmor nije nagrada za dobro obavljen posao. On je dio dobro obavljenog posla.”
Odmor počinje onog trenutka kada se prestanemo dokazivati sebi i drugima te vjerovati da moramo biti korisne baš svake minute i držati sve konce u rukama. Počinje onda kada si napokon dopustimo jednostavno biti i uživati.