Društvene mreže pravi uzrok pada zainteresiranosti za seks?

mask-875534_1920

Seksualna revolucija, ukidanje tabua, a seksa na Zapadu sve je manje! U ožujku su američki istraživači Jean Twenge, Ryne Sherman i Brooke Wells objavili u časopisu Archives of Sexual Behavior da su Amerikanci u godinama poslije 2010. u prosjeku imali devet seksualnih odnosa godišnje manje nego u 90-ima, točnije sa 62 na 53 puta, odnosno 15 posto.

BBCse potrudio napraviti presjek utjecaja na takvo stanje. National Survey of Sexual Attitudes and Lifestyles pronašao je 2013. da su Britanci u dobi između 16 i 44 godine tijekom prvog desetljeća ovog stoljeća postali također bitno manje seksualno aktivni, sa 6,2 odnosno 6,3 prosjek im je pao na nešto manje od pet puta mjesečno. Australci su pak pali sa 1,8 na 1,4 puta tjedno, kod Japanaca 46 posto žena i 25 posto muškaraca u dobi između 16 i 25 godina sasvim su odustali od seksa.

Uzroci? Jedno je tumačenje da je do toga dovela porno industrija, da je postala zamjenom za stvarni život, odnosno da se muškarci naprosto razočaraju kad se nestvarni prikazi na ekranu pokažu u stvarnosti kao iluzija. Sljedeći na listi kandidata su društvene mreže na internetu. Neke ranije studije pokazale su da je već i TV u spavaćoj sobi značio gubitak interesa za seks.

A danas praktično svi na sve strane bulje u manje ili veće ekrane preko kojih prate internetske društvene mreže ili druge sadržaje.

Društvene mreže pravi uzrok pada zainteresiranosti za seks?

Mnogi stručnjaci smatraju da su društvene mreže pravi uzrok pada zainteresiranosti za seks. Istraživanje iz 2015. u Sexual Medicine kazuje da je 280 muškaraca, kojima su dvaput tjedno pokazivali po najmanje 40 minuta pornića, u pravilu pokazalo puno veći libido nego prije toga. Društvene mreže, pak, brane oni koji podsjećaju na postojanje aplikacija poput Grindr ili Tinder za nalaženje partnera. No, pitanje je koliko se ljudi njima doista koristi? Na kraju je potraga za uzročnikom došla do posla.

seks na pozornici _naslovna

Riječ je bila o SAD-u i tamošnjem 47-satnom prosječnom radnom tjednu radnika s punim radnim vremenom. Stres i iscrpljenost doista mogu utjecati na seksualnu želju žena i muškaraca. No, neka druga istraživanja pokazala su da još i snažnije od količine posla na libido poražavajuće utječe kvaliteta posla. Odnosno, loš posao ili nezadovoljstvo poslom u nekim slučajevima ima više poražavajući utjecaj na mentalno zdravlje čak i od nezaposlenosti. Što se stresa tiče, 2010. istraživanje na Sveučilištu u Zürichu pokazalo je na uzroku 103 studentice tijekom tri mjeseca da su one koje su bile pod višim stresom, bile manje raspoložene za seks i manje uživale u njemu. Na to se nadovezuje činjenica da su zapadna društva posljednjih desetljeća pretrpjela pravu epidemiju mentalnih poremećaja, u prvom redu depresivnih i tjeskobnih.

Nesiguran život

Daljnja istraživanja pokazuju i to da je uzrok svemu tome izrazito povećana nesigurnost života na Zapadu. Istraživanje Jean Twenge pokazuje da je generacija “milenijalsa” seksualno manje aktivna i od baby-boom generacije i od “generacije X” nakon nje. Mješavina posla, socijalne nesigurnosti, tehnologije… koliko god netko možda slavio odbacivanje seksualne potrebe, problem je u tome što istraživanja pokazuju da su ljudi uz seks zdraviji, pa i bolji na poslu.

U veljači je vijećnik Per-Erik Muskos predložio u gradu Overtornea da općina omogući svojim 550 radnicima da im za četiri sata tjedno smanje radno vrijeme kako bi ovi mogli ići doma i seksati se.

“Imali bi vrijeme samo za sebe”, objasnio je. Japan je tek u stanju prave uzbune. Roditeljima u toj zemlji sad se plaća da imaju djecu. Neke tvrtke ohrabruju svoje radnike da za potrebe prokreacije, da se ne bi reklo “razmnožavanje”, manje rade, više ostaju kod kuće. Problem je, međutim, u tome što je redom riječ o kratkoročnim efektima, o mjerama koje ne rješavaju problem u njegovoj suštini.

Izvor:  Express.hr.