Kanabis – dobivamo ili gubimo?

Ovih je dana u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i Klinike za psihijatriju Vrapče održan okrugli stol provokativnog naziva „Kanabis – dobivamo ili gubimo?“. Na okruglom stolu raspravljalo se o posljedicama izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju zlouporabe droga zahvaljujući kojima je omogućen uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe. Istovremeno, poslana je nedvosmislena poruka o štetnosti konzumacije kanabisa u bilo koje druge svrhe.

Kanabis je supstanca napravljena od sušenih dijelova Cannabis sativa biljke koja uključuje cvjetove, sjemenke, stabiljke i lišće. Tradicionalno se koristila za proizvodnju tekstila te u kozmetici, a danas ga sve više konzumira pušenjem ili pretvaranjem u prehrambene proizvode ili ulja. Budući da alternativna medicinska rješenja postaju sve popularnija, upotreba kanabisa prednjači nad svim ostalima.

„Važno je jasno i nedvosmisleno razdvojiti uporabu konoplje u medicinske svrhe od one u rekreativne svrhe. Kao liječnik koji se petnaest godina bavi borbom protiv ovisnosti, znam kako je najčešća ulazna droga za većinu najtežih ovisnika upravo marihuana te kako ona ima brojne štetne posljedice po ljudsku psihu, osobito kod mladih. Javnozdravstveni interesi moraju biti prije bilo kakvih gospodarskih interesa. Moćna duhanska industrija jedan je od glavnih zagovornika legalizacije kanabisa. Dovoljno opterećenje našem društvu jesu već dvije ‘legalizirane’ droge – alkohol i duhan“, naglasio je dr.sc. Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih ovisnosti.

Stručnjaci na okruglom stolu složili su se da terapeutski aspekt konoplje ne treba sporiti, ali istovremeno treba uzeti u obzir da je marihuana psihoaktivna supstanca koja mijenja ljudsko ponašanje.

„Mi se u Klinici za psihijatriju Vrapče susrećemo s mnogo slučajeva mladih ljudi koji su završili na hitnim psihijatrijskim prijemima nakon pretjerane konzumacije marihuane, što se ponekad manifestiralo psihotičnim epizodama popraćenim halucinacijama. Indijska konoplja sadrži psihoaktivnu tvar THC koja ubrzano prolazi iz pluća u krvotok te dolazi do mozga i modificira ljudsko ponašanje. Vrlo je važno naglasiti kako konoplja nije čudotvorni lijek koji liječi sve bolesti, nego pripravak za ublažavanje simptoma određenih bolesti. Za to postoje dokazi koje ne možemo i ne smijemo negirati. S druge strane, neophodno je organizirati preventivne edukativne programe, osobito za mlade ljude, kako bi se naglasile štetne posljedice konzumiranja marihuane“, nadodao je psihijatar Ivan Ćelić.

Zahvaljujući radu Povjerenstva za primjenu konoplje u medicinske svrhe, još od 2015. godine omogućena je uporaba kanabisa u medicinske svrhe za spazme kod multiple skleroze, za liječenje teške do umjereno teške boli kod bolesnika u terminalnoj fazi malignih bolesti, kod liječenja anoreksije i kaheksije kod HIV pozitivnih osoba te kod Dravet sindroma. Konoplja se prema novim izmjenama Zakona može uzgajati u strogo kontroliranim uvjetima i to od strane pravnih osoba koje imaju dopuštenje HALMED-a.

Poznate i znanstveno dokazane zdravstvene beneficije marihuane:

  • liječi i prevenira glaukom
  • poboljšava zdravlje pluća
  • sprječava i ublažava epileptičke napade
  • zaustavlja širenje raka
  • ublažava nuspojave kemoterapije (bolovi, mučnina, oslabljen apetit)
  • ublažava nuspojave hepatitisa C (umor, mučnina, bol u mišićima, gubitak apetita, depresija)
  • pomaže kod reumatoidnog artritisa (eliminira bol, smanjuje upalu i potiče san)
  • usporava napredovanje Alzheimerove bolesti
  • olakšava bolne kontrakcije mišića uslijed multiple skleroze
  • pomaže kod Crohnove bolesti (bol, povraćanje, proljev, gubitak težine)
  • održava zdravlje metabolizma
  • štiti mozak nakon moždanog udara
  • potiče kreativnost mozga
  • potiskuje strah i tjeskobu
  • smanjuje ili u potpunosti eliminira simptome lupusa
  • smiruje simptom drhtavice ruku kod Parkinsonove bolesti
  • pomaže kod PTSP-a

„Trend povećanje potrošnje kanabisa potvrđen je 2018., kao i ove godine, iako se radi o još neslužbenim rezultatima. Možemo reći kako redoviti monitoring urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi predstavlja nezamjenjiv izvor informacija o potrošnji droga u Zagrebu. Rezultati su važan element u donošenju i provedbi kvalitetnih mjera za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga, kao i za procjenu njihove učinkovitosti“, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i koordinatorica Europske mreže gradova bez droge za Grad Zagreb.

Cilj ovog okruglog stola je upozoriti građane, posebice mlade ljude, na opasnosti od konzumacije konoplje izvan medicinskih opravdanih razloga, jer kao što istraživanja pokazuju, svaki šesti mladi čovjek koji proba marihuanu postaje i njen ovisnik. Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe nikako nije zeleno svjetlo konzumaciji kanabisa u rekreativne svrhe.