Planinsko područje Himalaje je regija u kojoj se, nakon polarnih područja, krije najveći dio planeta pokriven ledenjakom i najveća zona vječnog leda. Zadnjih godina Himalaja je doživjela brzo topljenje leda i spektakularne promjene u režimu padalina, objavili su stručnjaci.
Najnovija istraživanja pokazuju kako bi se dvije trećine glečera na Himalajama moglo otopiti do 2100. godine ako se globalne emisije ne smanje. Prema izvještaju o planinskom vijencu Hindu Kush, čak i ako se realizira najambiciozniji plan iz Pariškog sporazuma o globalnom zagrijavanju da se ono ograniči na 1,5 stupnjeva Celzija, jedna trećina glečera će se otopiti.
Glečeri u području Hindu Kusha važan su izvor vode za 250 milijuna ljudi u planinama, kao i 1,65 milijardi koji žive u dolinama rijeka ispod tih planina, javio je AFP. Utjecaj otopljavanja glečera na ljude mogao bi se kretati od pogoršanog zagađenja zraka do ekstremnijih vremenskih uvjeta.
”Uslijed topljenja moglo bi doći do izlijevanja stotina glečerskih jezera, što bi moglo izazvati poplave u podnožju planina, uključujući podnožje vrha Mont Everest”, smatraju znanstvenici. U izradi ovoga izvješća sudjelovalo je više od 350 istraživača i političkih stručnjaka, 185 organizacija, 210 autora, 20 urednika i 125 vanjskih recenzenata.
