Knjiga 'Babetine' autorice Lade Žigo govori o drugoj strani ženske emancipacije, odnosno situaciji kada se 'žrtva pretvori u krvnika' te time pokaže da je borba za ravnopravnost samo izlika da se dođe do dominacije i vlasti. Priča je to o jednoj sekti Herinih sljedbenica koja se razvija od vladavine Selima III. do daleke budućnosti, no toj raspojasanoj sekti, dakako, ne pripadaju sve žene.
Aludirajući na radikalni feminizam želi raskrinkati naivna vjerovanja da je žena po prirodi pacifistična. Autorica smatra da su radikalne feministice, ma koliko bile osviještene i korisne u jednoj povijesnoj etapi, nepravedno prešutjele povijest ženskoga nasilja. Postavlja pitanje: zar je okrutna bizantska carica Teodora bila pacifistična i zar je zloglasna madame de Valois na francuskom dvoru bila bolja od muških spletkara na vlasti? Lada Žigo željela je ovom knjigom pokazati da žene na vlasti mogu biti jednako okrutne kao i muškarci te da nije problem u spolu njego u ljudskoj prirodi.
Lada Žigo beskompromisno poseže za temama koje ju 'žuljaju', ima iznimnu darovitost za razvoj i konstruiranje fabule, samosvojan izričaj koji temelji na novinarskom praksom stečenoj jasnoći misli i očitoj urođenoj sklonosti spram lijeporječja, čak mjestimice liričnosti u najosjetljivijim trenucima.
Istodobno, novinarstvo ju nije (što je, nažalost, čest slučaj) odvelo u površnost i šturost, nego je upravo svoju temu kulture i književnosti učinila vlastitom prednošću time što proširuje znanje, spoznaje, vidike; ne zatvara se u malene sigurne "niše" nego izlaže mogućoj kritici time što zadire u neke tabue i nečije revire.
O autorici
Lada Žigo rođena je u Zagrebu 1970. godine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Od 1993. godine radi kao novinarka – prvo u dopisništvu Slobodne Dalmacije, potom kratko na Hrvatskom radiju, a zatim u Večernjem listu. Zatim radi kao novinarka kulturne rubrike 'Vjesnika'.
Surađivala je u Vijencu, Republici, Mostu, Europskom glasniku, te u drugim listovima i časopisima. Piše novinske članke, književne kritike i eseje. Svojom prvom knjigom pripovjedaka Ljudi i novinari ušla je u uži izbor za nagradu Kiklop i nagradu K.S. Gjalski Društva hrvatskih književnika. Dvaput je ušla u najuži izbor na Večernjakovom natječaju za kratku priču. Prošle je godine za svoj roman 'Rulet' dobila nagradu Europske unije za književnost za 2012. godinu koja se dodjeljuje najboljim novim autorima i književnim nadama EU-a.
OSVOJITE KNJIGU
Poklanjamo vam roman 'Babetine' autorice Lade Žigo.
Ukoliko želite osvojiti ovu knjigu, pošaljite nam mail s točnim odgovorom na [email protected] s naslovom BABETINE te navedite sljedeće podatke: ime i prezime, korisničko ime na She.hr-u, broj mobitela i svoju punu adresu.
O čemu govori knjiga 'Babetine'?
Vaše prijave primamo do 14. lipnja 2013., nakon čega ćemo objaviti imena dobitnika.
Aludirajući na radikalni feminizam želi raskrinkati naivna vjerovanja da je žena po prirodi pacifistična. Autorica smatra da su radikalne feministice, ma koliko bile osviještene i korisne u jednoj povijesnoj etapi, nepravedno prešutjele povijest ženskoga nasilja. Postavlja pitanje: zar je okrutna bizantska carica Teodora bila pacifistična i zar je zloglasna madame de Valois na francuskom dvoru bila bolja od muških spletkara na vlasti? Lada Žigo željela je ovom knjigom pokazati da žene na vlasti mogu biti jednako okrutne kao i muškarci te da nije problem u spolu njego u ljudskoj prirodi.
Lada Žigo beskompromisno poseže za temama koje ju 'žuljaju', ima iznimnu darovitost za razvoj i konstruiranje fabule, samosvojan izričaj koji temelji na novinarskom praksom stečenoj jasnoći misli i očitoj urođenoj sklonosti spram lijeporječja, čak mjestimice liričnosti u najosjetljivijim trenucima.
Istodobno, novinarstvo ju nije (što je, nažalost, čest slučaj) odvelo u površnost i šturost, nego je upravo svoju temu kulture i književnosti učinila vlastitom prednošću time što proširuje znanje, spoznaje, vidike; ne zatvara se u malene sigurne "niše" nego izlaže mogućoj kritici time što zadire u neke tabue i nečije revire.
O autorici
Lada Žigo rođena je u Zagrebu 1970. godine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Od 1993. godine radi kao novinarka – prvo u dopisništvu Slobodne Dalmacije, potom kratko na Hrvatskom radiju, a zatim u Večernjem listu. Zatim radi kao novinarka kulturne rubrike 'Vjesnika'.
Surađivala je u Vijencu, Republici, Mostu, Europskom glasniku, te u drugim listovima i časopisima. Piše novinske članke, književne kritike i eseje. Svojom prvom knjigom pripovjedaka Ljudi i novinari ušla je u uži izbor za nagradu Kiklop i nagradu K.S. Gjalski Društva hrvatskih književnika. Dvaput je ušla u najuži izbor na Večernjakovom natječaju za kratku priču. Prošle je godine za svoj roman 'Rulet' dobila nagradu Europske unije za književnost za 2012. godinu koja se dodjeljuje najboljim novim autorima i književnim nadama EU-a.
OSVOJITE KNJIGU
Poklanjamo vam roman 'Babetine' autorice Lade Žigo.
Ukoliko želite osvojiti ovu knjigu, pošaljite nam mail s točnim odgovorom na [email protected] s naslovom BABETINE te navedite sljedeće podatke: ime i prezime, korisničko ime na She.hr-u, broj mobitela i svoju punu adresu.
O čemu govori knjiga 'Babetine'?
Vaše prijave primamo do 14. lipnja 2013., nakon čega ćemo objaviti imena dobitnika.
In this article:babetine, feminizam, knjiga, Lada Žigo, okrutne žene, radikalni feminizam, žene kroz povijest, ženska emancipacija
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login