Istraživanje dugo 25 godina, provedeno u sjevernoj Švedskoj, a objavljeno u komercijalnom časopisu Nutrition Journal koji izdaje ustanova BioMed Central's, pokazalo je kako određene popularne dijete s malim dnevnim unosom ugljikohidrata mogu dovesti do povećanja razine kolesterola.
Tijekom razdoblja od 25 godina, indeks tjelesne mase stanovništva se povećavao bez obzira na način prehrane, a činjenica je da su povećani indeks tjelesne mase i povećana razina kolesterola pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika.
Učestalost kardiovaskularnih oboljenja bila je najviša u sjevernoj Švedskoj tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa je uspostavljen program Västerbotten Intervention (VIP) s ciljem boljeg označavanja hrane, informiranja o zdravlju, ukazivanja na kvalitetnije načine pripremanja obroka i važnost redovitih zdravstvenih pregleda te uspostavljanja sustava savjetovanja o pravilnom i zdravom načinu prehrane. Pokrenut 1985. godine, program VIP i danas nastavlja sa svojim radom.
Evaluacija ovog programa kombinirana je s podacima iz projekta WHO MONICA koji proučava rizične faktore kardiovaskularnih oboljenja. Istraživači sa Sveučilišta Umeå, Sveučilišta u Gothenburgu i Nacionalno vijeće za napredak (National Bord of Welfare) ispitali su spomenutu pojavu povećanja indeksa tjelesne mase i razine kolesterola koja je prisutna već 25 godina – od 1986. godine.
Utjecaj programa VIP najuočljiviji je kod unosa količine masti i ugljikohidrata. Kod muškaraca je unos masnoća smanjen za 3 %, kod žena je ta promjena iznosila 4 % do 1992. godine, a do 2005. godine taj iznos ostao je u sličnim okvirima. Osim utjecaja na smanjenje unosa masti, program je utjecao i na promjenu vrsta masti koje ljudi konzumiraju pa je, primjerice, maslac zamijenjen namazima s niskim udjelom masnoće, što se odrazilo na smanjenje razine kolesterola.
Nakon 2005. godine razina ukupnih i zasićenih masti počela je rasti i vraćati se na razinu čak i višu od one iz 1986. godine, a količina konzumiranih složenih ugljikohidrata je opadala. Vremenski period ovih pojava podudarao se s medijskom promocijom dijeta s niskim glikemijskim indeksom pa se posljedično razina kolesterola opet počela povećavati, unatoč dostupnosti lijekova koji pomažu u njegovu smanjenju.
''Povezanost između prehrane i zdravlja vrlo je složena jer uključuje specifične dijelove prehrane, interakciju između tih dijelova te interakciju s određenim genetičkim faktorima i individualnim potrebama. Iako način prehrane koji uključuje nisku razinu ugljikohidrata i visoku razinu masti može pomoći u kratkoročnom gubitku težine, rezultati švedskog istraživanja pokazuju da dugoročni gubitak tjelesne težine nije moguće održati te da ovakav način prehrane povećava kolesterol u krvi koji zapravo predstavlja glavni rizik od kardiovaskularnih oboljenja'', izjavila je Ingegerd Johansson, voditeljica istraživanja.
Medical News Today
Tijekom razdoblja od 25 godina, indeks tjelesne mase stanovništva se povećavao bez obzira na način prehrane, a činjenica je da su povećani indeks tjelesne mase i povećana razina kolesterola pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika.
Učestalost kardiovaskularnih oboljenja bila je najviša u sjevernoj Švedskoj tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa je uspostavljen program Västerbotten Intervention (VIP) s ciljem boljeg označavanja hrane, informiranja o zdravlju, ukazivanja na kvalitetnije načine pripremanja obroka i važnost redovitih zdravstvenih pregleda te uspostavljanja sustava savjetovanja o pravilnom i zdravom načinu prehrane. Pokrenut 1985. godine, program VIP i danas nastavlja sa svojim radom.
Evaluacija ovog programa kombinirana je s podacima iz projekta WHO MONICA koji proučava rizične faktore kardiovaskularnih oboljenja. Istraživači sa Sveučilišta Umeå, Sveučilišta u Gothenburgu i Nacionalno vijeće za napredak (National Bord of Welfare) ispitali su spomenutu pojavu povećanja indeksa tjelesne mase i razine kolesterola koja je prisutna već 25 godina – od 1986. godine.
Utjecaj programa VIP najuočljiviji je kod unosa količine masti i ugljikohidrata. Kod muškaraca je unos masnoća smanjen za 3 %, kod žena je ta promjena iznosila 4 % do 1992. godine, a do 2005. godine taj iznos ostao je u sličnim okvirima. Osim utjecaja na smanjenje unosa masti, program je utjecao i na promjenu vrsta masti koje ljudi konzumiraju pa je, primjerice, maslac zamijenjen namazima s niskim udjelom masnoće, što se odrazilo na smanjenje razine kolesterola.
Nakon 2005. godine razina ukupnih i zasićenih masti počela je rasti i vraćati se na razinu čak i višu od one iz 1986. godine, a količina konzumiranih složenih ugljikohidrata je opadala. Vremenski period ovih pojava podudarao se s medijskom promocijom dijeta s niskim glikemijskim indeksom pa se posljedično razina kolesterola opet počela povećavati, unatoč dostupnosti lijekova koji pomažu u njegovu smanjenju.
''Povezanost između prehrane i zdravlja vrlo je složena jer uključuje specifične dijelove prehrane, interakciju između tih dijelova te interakciju s određenim genetičkim faktorima i individualnim potrebama. Iako način prehrane koji uključuje nisku razinu ugljikohidrata i visoku razinu masti može pomoći u kratkoročnom gubitku težine, rezultati švedskog istraživanja pokazuju da dugoročni gubitak tjelesne težine nije moguće održati te da ovakav način prehrane povećava kolesterol u krvi koji zapravo predstavlja glavni rizik od kardiovaskularnih oboljenja'', izjavila je Ingegerd Johansson, voditeljica istraživanja.
Medical News Today
You must be logged in to post a comment Login