Ako ste primijetili da ne vidite dobro objekte koji su udaljeni od vas, poput prometnih znakova, dok im se ne približite na nekoliko metara, a s druge strane knjigu možete čitati bez ikakvih problema, sve su prilike da je u pitanju kratkovidnost (dioptrija minus) tj. miopija.
Kratkovidnost je stanje koje se javlja kod velikog broja ljudi i jedno od najučestalijih „problema“ s očima. Na svu sreću, miopija se lako može popraviti nošenjem naočala, leća ili pomoću operacije.
Što uzrokuje kratkovidnost?
Kad je u pitanju kratkovidnost ili minus dioptrija, krivca treba da tražite u strukturi vašeg oka. Kada je očna jabučica previše dugačka ili je rožnjača – zaštitni dio vašeg oka previše zaobljen, svjetlost koja dolazi do oka s prednje strane mrežnjače se jednostavno ne fokusira na pravi način. Jednostavnijim rječnikom rečeno, ne vidite dobro i potrebna vam je dioptrija na daljinu.
Slika koju vidite se fokusira s prednje strane mrežnjače, dijela oka koji je osjetljiv na svjetlost, umjesto direktno na mrežnjače i upravo to uzrokuje zamagljen vid. Ovo stanje liječnici nazivaju i refraktivna greška.
Koliko vremena provodite u zatvorenom, a koliko na otvorenom prostoru, također može utjecati na vid i zdravlje očiju. Ako provodite nesrazmjerno mnogo vremena čitajući, pišući ili za računalom, to može biti okidač za kratkovidost ili miopiju. Ipak u većini slučajeva stvar je genetike i ako vaši roditelji maju kratkovidnost, vrlo je vjerojatno da ćete i vi biti kratkovidi.
Iako kontrast između vanjske i unutrašnje svjetlosti mogu povećati stupanj kratkovidnosti tijekom razvojne faze, važno je da svojim očima osigurate dobar balans između sunčeve i umjetne svjetlosti. Tako ćete smanjiti opterećenje očiju i smanjiti stupanj kratkovidnosti.
Vjerovali ili ne, kratkovidost ili miopija ima veze i s demografskim kategorijama pa je tako dokazano da je češća kod ljudi s azijskim porijeklom. Kad je u pitanju starija populacija, kod njih je kratkovidnost najčešće rani pokazatelj katarakte, iako se najčešće javlja u pubertetu, može se javiti u bilo kojoj dobi.
Koje vrste miopije postoje?
Visoka kratkovidnost koje se definira kao nešto ozbiljnije stanje od obične miopije. U slučaju visoke miopije očna jabučica raste više nego što bi trebalo i postaje veoma dugačka s prednje i zadnje strane. Ovaj oblik kratkovidnosti može povećati rizik i za neka druga stanja kao što su katarakta, glaukom ili odvojena mrežnjača.
Degenerativna kratkovidnost se još naziva i patološka ili maligna miopija i vrlo je rijetka, a obično se nasljeđuje od roditelja. U slučaju ove vrste kratkovidnosti, očne jabučice postaju duže vrlo brzo i tako nastaje ozbiljna miopija. Degenerativna kratkovidnost najčešće se pojavljuje u tinejdžerskim ili adolescentskim danima. Degenerativna miopija se često pogoršava kako odrastamo. I ovaj oblik miopije može povećati rizik od nekih drugih stanja kao što su odvojena mrežnjača, abnormalan rast krvnih žila oka i glaukom.
Koji su simptomi koji ukazuju na miopiju?
Kad su u pitanju simptomi koji će vam pomoći da prepoznate je li u pitanju kratkovidnost ili ne, stvari su veoma jednostavne. Simptomi miopije su sljedeći:
- Zamagljen vid kad gledate predmete koji su udaljeni
- Potreba da škiljite ili dijelom zatvorite oči da biste bolje vidjeli
- Glavobolja uzrokovana naprezanjem očiju
- Poteškoće s vidom za vrijeme vožnje, posebno noću
- Kako smo već nekoliko puta napomenuli, kratkovidnost se obično detektira u djetinjstvu i to između ranih školskih dana i tinejdžerskih godina i zato je važno obratiti pažnju pokazuje li dijete neke od simptoma
- Škiljenje
- Potreba da se sjedi bliže televiziji, monitoru ili školskoj ploči
- Niste svjesni udaljenih predmeta
- Žmirkanje
- Dijete često trlja oči