Magnezij kao pomoć kod čestih glavobolja

Česte glavobolje su problem s kojim se danas susreće sve veći broj ljudi. Istraživanja su pokazala da čak 15-20% odraslih osoba povremeno ili trajno pati od glavobolja. Najčešća glavobolja je u dobi između 25 i 65 godina, s time da žene češće pate od glavobolja od muškaraca.

Glavobolje su češće među populacijom koja živi u gradovima, kao i kod ljudi koji rade u zatvorenim prostorima. Prema uzroku i tipu bolova možemo ih podijeliti na primarne i sekundarne.

Primarne glavobolje

Migrena je kronična bolest koja se očituje ponavljajućom, jakom glavoboljom, najčešće s jedne strane glave, koja traje od 2-72 sata. Mogu je pratiti simptomi poput mučnina, povraćanja, osjetljivosti na svjetlost ili zvukove.

Tenzijska glavobolja je najčešći tip glavobolje (90% svih glavobolja su tenzijske). Manifestira se kao pritiskanje ili stezanje na sljepoočnicama, čelu, licu, stražnjem dijelu glave ili vratu. U početku je bol slabija, kasnije njezin intenzitet raste. Može biti epizodička ili kronična, a najvjerojatniji uzrok je mišićna napetost oko glave i vrata. Bitan čimbenik kod ove vrste česte glavobolje je psihološko stanje organizma.

Cluster glavobolja javlja se u cikličkim periodima. Zahvaća samo određeno područje (sljepoočnice, oči) i ne širi se dalje, ali je bol intenzivna. Napadaji se javljaju jednom do dva puta dnevno i traju 30 minuta do 3 sata. Bol se može smanjiti kretanjem.

Sekundarne glavobolje

Ove vrste glavobolja javljaju se kao posljedice ozljeda glave, poremećaja moždanih krvnih žila, upale središnjeg živčanog sustava, problema sa sinusima, okom, uhom, zubima, metaboličkih poremećaja, psihičkih poremećaja ili pak neuralgije.

Ako i vas muče česte glavobolje mogući razlog bi mogao biti nedostatak magnezija, posebno ukoliko se radi o tenzijskim glavoboljama koje su najčešće posljedica napetosti mišića. 

Magnezij je jedan od najvažnijih minerala u našem organizmu i četvrti je po zastupljenosti. Najveći dio magnezija u ljudskom organizmu pohranjen je u kostima (60%), dok se 39% nalazi u stanicama, a ostatak u izvanstaničnoj tekućini.

Magnezij sudjeluje u preko 300 različitih enzimskih i biokemijskih reakcija, što znači da je izravno uključen u proces proizvodnje i opskrbe organizma energijom. Osim toga, sudjeluje i u biokemijskim reakcijama koje omogućuju kontrakcije mišića, kako skeletnih, tako i srčanog (može smanjiti aritmije srčanog mišića, grčeve skeletnih mišića te spriječiti prijevremene kontrakcije maternice kod trudnica). Omogućuje i širenje krvnih žila te bolju opskrbu stanica kisikom i održavanje normalnog krvnog tlaka.

Na sličan način sudjeluje i u funkcioniranju živčanog sustava jer može smanjiti podražljivost živčanih vlakana i time smanjiti lučenje adrenalina i noradrenalina – hormona koji se oslobađaju kad smo pod stresom.

Magnezij je element kojeg naše tijelo ne može sintetizirati stoga je nužno njegovo unošenje u obliku hrane. Prirodni izvori magnezija su zeleno lisnato povrće (osobito špinat), sojine i suncokretove sjemenke, orašasti plodovi, pivski kvasac, žitarice i mahunarke. Međutim, u posljednje vrijeme navedene namirnice postaju sve siromašnije magnezijem. Razlog tome su tzv. “kisele kiše”, uporaba umjetnih gnojiva te iscrpljivanje tla, zbog čega biljke apsorbiraju znatno manje magnezija.

Simptomi nedostatka magnezija

Istraživanja su pokazala da danas čak 40% stanovništva pati od manjka magnezija. Jedan od najčešćih simptoma nedostatka magnezija upravo su česte glavobolje, a ostali simptomi mogu biti široki, od razdražljivosti, nervoze i depresije, preko stalnog umora i iscrpljenosti, do bolova i grčeva u mišićima, sporog oporavka nakon sportskih aktivnosti i sl.