Postoji izreka: „Ono si što jedeš!“ Ako jedemo dobru, kvalitetnu, zdravu hranu i sami ćemo biti zdravi. Nasuprot tome, ako konzumiramo nekvalitetnu, procesuiranu, rafiniranu, nezdravu hranu njen će utjecaj vrlo brzo izazvati različite disbalanse u našem organizmu.
Živimo u bjesomučnom životnom ritmu, želimo sve stići, sve vidjeti, sve napraviti najbolje. Nažalost, u toj ludoj utrci često zaboravimo na sebe. Nemamo vremena za sebe – koliko smo to puta čuli ili izrekli? Da bi sve stigli i zadovoljili različita očekivanja umanjujemo svoje potrebe do te mjere da ih u nekom trenutku isključimo.
Jako je važno shvatiti da bez zdravlja nema ni životne trke, kakva god ona bila. Stoga njegovati vlastito zdravlje i ulagati u njega znači doslovno njegovati sve odnose i uloge našeg života. Čovjek uzima svoje tijelo i zdravlje zdravo za gotovo, tako je i tako će biti! Hoće do trenutka kada više neće!
Vitalnost, snaga, zdravlje nisu zajamčeni nikome, oni su naprosto posljedica naših navika, djela i postupanja. Narodi Istoka i danas se liječe tradicionalnom medicinom koja poučava da je tijelo hram kojeg treba održavati, čistiti, brinuti o njegovoj dobrobiti.
Jedan od glavnih pristupa zdravlju i održavanju istog jest čišćenje organizma. Istočnjacima je to normalan godišnji ritual koji redovito provode. Naime, tijekom zimskih mjeseci bioritam je usporen, hladno je i hrana koju konzumiramo je teška, masna, slatka. Takva vrsta hrane uz smanjeno kretanje i fizičku neaktivnost dovodi do nakupljanja masnog tkiva. Dodajmo tome pesticide iz hrane, pojačivače okusa, umjetne boje, smog, stres i postaje jasno da je našem organizmu potreban predah.
Okoliš, prehrana i toksini
Jednako kako je našem tijelu potrebno čišćenje iz vana, tako mu je potrebno i čišćenje iznutra. Nitko od nas ne pomišlja izbjeći tuširanje nekoliko dana, mjeseci i godina, no isto pravilo ne primjenjujemo kada je u pitanju „higijena iznutra“.
Moramo shvatiti da je naše tijelo savršen sustav. Sve što se događa u njemu vidljivo je na našoj koži i obrnuto. Dakle, ne možemo jesti nutritivno bezvrijednu i rafiniranu hranu koja obiluje aditivima i čuditi se niskoj energiji, osjetljivoj koži sklonoj iritacijama, alergijama i drugim učestalim tegobama.
Prema procjenama znanstvenika prosječan stanovnik Europe godišnje pojede oko 3 kg aditiva, dok se ta brojka penje na vrtoglavih 6 kg kada su u pitanju Sjedinjene Američke države. Uz umjetne boje, konzervanse, okuse, emulgatore prosječan Amerikanac pojede zapanjujućih 60 kg šećera i 4 kg soli svake godine! Istraživanja potvrđuju da i građani Europe sve manje zaostaju za ovim vrtoglavim brojkama.
Sva ova „onečišćenja“ dospijevaju u naš krvotok i s krvlju u svaki djelić našeg organizma. Tijelo se naravno trudi, koliko može, eliminirati unesene toksine kroz probavni sustav, bubrege, pluća ili kožu. No, danas znatno više toksina dospijeva u naš organizam nego prije 100 godina. Naše tijelo jednostavno „nije programirano“ da se nosi s tolikom količinom štetnih tvari te ih ne uspijeva pravodobno izlučiti što dovodi do brojnih oboljenja.
George Oshawa, temeljeno na učenjima makrobiotike, navodi da zagađenost organizma toksinima napreduje u nekoliko stadija od kojih svaki ima karakteristične posljedice.
- U prvom stadiju čovjek koji glasi kao zdrav osjeća da se umara više nego inače. Ovaj stadij naziva stadij kronične iscrpljenosti.
- U drugom stadiju uz konstantan umor javljaju se glavobolje te bolovi u zglobovima.
- U trećem stadiju je karakteristično da se zaostali toksini u tijelu počinju nakupljati u koži pa uzrokuju različite reakcije na koži, alergije, ekceme.
- U četvrtom stadiju se „biološka prljavština“ taloži u organizmu u vidu pijeska ili kamenaca u bubrezima i žuči.
- U petom stadiju dolazi do deformacije pogođenih organa.
- U šestom i sedmom stadiju dolazi do degeneracije tkiva jetre ili drugih organa te se javlja mogućnost nastanka tumora.
Postavlja se pitanje što možemo učiniti kako bi se zaštitili od utjecaja toksina prisutnih u našoj okolini i hrani te kako pospješiti eliminaciju toksina iz našeg organizma?
Detoksikacija ili čišćenje organizma
Naš organizam pa tako i naš probavni sustav radi svaki dan, 24 sata na dan, čitav život bez prestanka. Zbog toga tijelo će nam biti zahvalno ako mu malo olakšamo posao. Detoksikacija, ili čišćenje organizma, pomaže našem tijelu da vrati prirodnu ravnotežu. Adekvatna prehrana je ključna za naše zdravlje i efikasnu detoksikaciju organizma.
Naše tijelo kontinuirano prolazi kroz cikluse detoksikacije u pokušaju da se zaštiti od štetnih utjecaja iz okoliša i hrane. Proces eliminacije toksina je u direktnoj ovisnosti o kvaliteti hrane koju konzumiramo. Naime, kako štetne tvari ulaze u naš organizam tako su potrebni posebni nutrijenti koji transformiraju toksine u supstance topive u vodi tako da se mogu eliminirati iz tijela. Ako ti nutrijenti u prehrani izostanu toksini se u našem tijelu talože te s vremenom počinju patogeni utjecaji na tkiva i uzrokuju oboljenja.
U našim krajevima postoji mudri običaj da se jednom mjesečno za puna mjeseca posti. Taj jedan dan tijelo dobiva „time out“ koji koristi da bi eliminiralo toksine i ostale štetne tvari. Korizma koja počinje krajem zime i traje do početka proljeća također zahtijeva od vjernika odricanje od nekih loših navika ili namirnica. Znači, najbržu pomoć osigurat ćemo organizmu postom. Poželjno je prestati jesti tešku hranu te početi konzumirati laganu, zdravu, lako probavljivu hranu koja obiluje voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.
Prelazak godišnjih doba, posebice iz zime u proljeće, najbolje je vrijeme za čišćenje organizma. Tijelo u proljeće ubrzava svoje metaboličke procese i započinje snažnije eliminirati toksine nakupljene tijekom zime, a organi zaduženi za eliminaciju su jetra, bubrezi, koža, debelo crijevo i pluća.
Poštovati dinamiku prirode znače poštovati i dinamiku vlastitog tijela. Proljetni umor koji se pojavljuje kod ljudi ukazuje da se tijelo rješava toksina nakupljenih tijekom zime.
U procesu čišćenja najveću ulogu imaju jetra. Jetri u čišćenju pomažu vitamini skupine B i flavonoidi te glutamin, moćan antioksidans što ga proizvodi tijelo. Zato je tijekom detoksikacije, da bismo što manje dodatno opteretili jetru, važno izbjegavati alkohol, nikotin, kofein, umjetne boje i aditive te stresne situacije. Ako jetri ne osiguramo potrebne nutrijente za uspješnu detoksikaciju, ona neće imati drugog izbora nego da štetne tvari vrati u krvotok. To će pak opteretiti organizam na drugim poljima. Bubrezi će pokušati kompenzirati štetu ili će koža putem žlijezda lojnica pokušati izlučiti toksine kroz znoj. Takvo izlučivanje toksina može oštetiti kožu i očitovati se kao crvenilo, akne, suhoća, osip ili preuranjene bore.
Kako bi usporili proces starenja tijelo mora čim manje biti opterećeno toksičnim elementima.
Autor: Dea Flores
