Zadnji mjesec u godini najveći dio vremena provodimo u odličnim društvima, s dragim prijateljima, a novogodišnja noć vrhunac je takvih druženja. Podvlačimo u prosincu crtu i svodimo pod nju rezultate protekle godine. Pa kad je urednica predložila da za novogodišnju noć preporučimo hrvatska vina, umjesto da pitam znalce, odlučila sam podvući crtu i pod nju ispisati nekoliko vina koja su meni draga i za kojima posežem kad mi dođu prijatelji ili sama idem u goste.
PRVO: Rajnski rizling vinarije Kocijan (Štrigova, Međimurje)
Upravo sam u međimurskoj vinariji Kocijan čula mudrost iz podnaslova, ali i probala prvi rajnski rizling koji mi se stvarno svidio. Rajnski rizling Kocijan dolazi iz istoimene obiteljske vinarije u Štrigovi koju vode supružnici Andreja i Petar. Uzgajaju oni pušipel, chardonnay, sauvignon, traminac mirisavi, merlot i cabernet sauvignon i nećete pogriješiti što god od toga probali. No apsolutni favorit za mene je rajnski rizling.
Rajnski rizling sorta je hladnijih podneblja, pa su najbolji rizlinzi iz Njemačke, a i samo ime vuče naziv iz doline rijeke Rajne. Sorta kasno cvate i kasno dozrijeva, pa će nakupiti dovoljno šećera, a ima i kiselina. Stoga je najčešće riječ o svježem bijelom vinu koje fino prija uz plodove mora, bijelu ribu, ali i tjestenine s povrćem ili uz divljač. Kocijanov rajnski rizling suho je bijelo vino s 13% alkohola koje se poslužuje se na temperaturi između 10°C i 12°C.
DRUGO: Gold Cuvee vinarije Zlatno Brdo (Zmajevac, Baranja)
Ne postoji nitko tko je kušao ovo vino, a da ga nije upamtio. Znam to jer sam ga ponijela nekoliko puta u goste i baš su svi ostali oduševljeni njime i kasnije se raspitivali o njemu. A što vam mogu reći o vinu? Dolazi iz baranjske vinarije Zlatno Brdo iza koje ne postoji duga tradicija. Relativno mlada vinarija za ovo je vino iz 2020. ovjenčana zlatom na Decanteru.
Gold Cuvee koji je fantastično užitno vino u sebi je sačuvalo odlike četiri sorte grožđa od kojih je napravljeno – rajnski rizling, chardonnay odležan u bačvama od slavonskog hrasta, izborna berba pinota sivog i izborna berba bobica traminca. Vrhunsko bijelo vino sadrži 14% alkohola, servira se na temperaturi od 8°C do 10°C, a pasat će uz zrelije sireve i suhomesnate nareske, kao i uz teletinu i janjetinu. Nađete li ga u prodaji, ne libite se investirati u vino koje ćete dugo pamtiti.
TREĆE: Rose Franka vinarije Trs (Ilok, Srijem)
Da čovjek uči dok je živ pokazao mi je nedavni posjet najistočnijem hrvatskom gradu, Iloku. Trebalo je 42 godine da dođem do najistočnije točke Hrvatske, a onda sam imala sreću da me sommelier Tomo Jakopović odveo u vinariju Trs. Gdje su razbili dvije moje zablude jednim vinom – da ne volim frankovku i da ne volim rose. Radi se o Franki, rose vinu od, da pogodili ste, frankovke. Prije dvije godine na Pink dayu, Međunarodnom festivalu ružičastih vina koje se u Zagrebu održava svake godine, upravo je Franka ocijenjena kao najbolji rose u Hrvatskoj.
Iako je proizvedena od crne sorte, ipak je svjetlo ružičaste boje, lepršava i elegantna, nevjerojatno svježa i iskričava s 13% alkohola. Kad je nabavite, rastočite je na temperaturi od 10°C do 15°C, a uživati u njoj možete uz gotovo svu hranu. Pa čak i bez hrane. Lagano suho vino lijepo će se slagati uz sushi, ali i uz salatu, tjestenine ili piletinu s grila.
ČETVRTO: Crljenak Kaštelanski vinarije Krolo (Strmendolac kod Trilja, Dalmacija)
Jedno spontano druženje nakon zatvaranja restorana Bicko rezultiralo je otvaranjem nekoliko boca Crljenka Kaštelanskog vinarije Krolo. Vino koje smo istočili nije bilo tek vino, bilo je ono savršena podloga za razgovor o životnim odabirima, odlukama, skretanjima… Možda i o smislu života, ali odgovor na to pitanje i tako nitko nikad nije (o)smislio. Pustimo li filozofiju po strani, reći ćemo kako je crljenak kaštelanski sorta vinove loze koja potječe iz Kaštela. Uzgajaju ga i u Kaliforniji gdje ga zovu zinfandelom, kao i u Italiji gdje se udomaćio kao primitivo.
Kao nazivi za crljenak kaštelanski spominju se još i tribidrag ili pribidrag, a matična sorta mu je plavac mali. Kako ga god zvali, riječ je o sorti mekšoj od plavca malog – tanini su lakši, voćne arome izraženije, a zbog odležavanja u hrastovim bačvama, Crljenak Kaštelanski vinarije Krolo začinjen je i aromama dima s uravnoteženim notama klinčića. Njegovih 13,5% alkohola servirajte na temperaturi između 15°C i 18°C uz mesna jela, posebice uz divljač i gulaše, ali i uz zrele sireve. Ili samo uz razgovor. Jer će vino i tako zaokupiti baš sva vaša čula.
PETO: Pharos Reserva vinarije Plančić (otok Hvar, Dalmacija)
Ako mene pitate, kad je o crvenim vinima riječ, nema do juga… A na tom jugu je i vinarija Plančić koja kreira vina od autohtonih hvarskih sorti – bijelih bogdanuše i parča, te crvenih darnekuše i plavca malog. O svima njima pričala mi je Magdalena Plančić čija je prabaka prije više od stotinu godina započela s uzgojem vinove loze. Danas je njezin otac onaj koji stvara vina, a Magdalena ih prezentira javnosti. I čini to beskompromisno.
Za njihov Opol od plavca malog još ni sad ne znam je li rose ili crveno vino iako ga uživam piti. Gotovo koliko i Pharos Reservu koji dolazi s najboljih južnih lokaliteta čudesnog otoka. I upravo se on nametnu kao peto vino kojeg vam predlažemo za druženja s dragim ljudima. U vinu tamnocrvene rubinske boje sadržani su svi sunčani sati najsunčanijeg hrvatskog otoka. Njegovih 14,5% alkohola poslužite na temperaturi od 14°C i 18°C uz jela od tamnog mesa, divljač ili steak.
Na kraju, jedva izdvojivši pet vina (ne zbog toga što ih nema, nego zbog toga što ih ima još desetke), shvatila sam kako se kod preporuke nisam vodila isključivo doživljajem vina, već i doživljajem vinara koji ih stvaraju. Nadam se kako ćete i vi uz njih stvoriti trenutke kojih ćete se dugo sjećati i koje ćete prepričavati.
Uzdravlje vam!
