Ova tema posvećena je 200. obljetnici rođenja Charlesa Darwina, a posebna pažnja bit će usmjerena na teme poput one što nas čini ljudima, evoluciji jezika i simboličkog mišljenja, te specifičnim bolestima ljudskog mozga poput Alzheimerove bolesti, shizofrenije i autizma.
– Alzheimerova bolest najčešća je progresivna degenerativna bolest mozga koja dovodi do propadanja spoznajnih funkcija – pamćenja, rasuđivanja, apstraktnog mišljenja, kao i do promjena ponašanja i osobnosti bolesnika, odnosno, demencije. Ove spoznajne funkcije karakteristično su obilježje evolucijski najrazvijenih organizama, ponajprije čovjeka,
rekao je za She.hr prof. dr. sc. Goran Šimić, voditelj laboratorija za razvojnu neuropatologiju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga koji se bavi istraživanjem uzroka nastanka i mogućnosti ranog otkrivanja te bolesti.
Pojasnio je, da se upravo po stupnju razvijenosti spoznajnih funkcija najviše razlikujemo od životinja, te dodao, da usprkos svemu, još uvijek ne postoji djelotvorno terapijsko sredstvo kojim bi se ovu bolest moglo liječiti.
Naime, od Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj pati oko 30 tisuća osoba i njeno vrlo skupo liječenje traje od četiri do osam godina.
Nove metode utvrđivanja Alzheimerove bolesti
Međutim, novost su metode koje obavljaju u njihovu laboratoriju. Oboljeli, odnosno oni kod kojih se sumnja na Alzheimerovu bolest se iz medicinskih ustanova upućuju se u laboratorij na snimanje moždane kore putem novog aparata za magnetsku rezonancu.
Druga novost je analiza biomarkera iz likvora, odnosno moždane tekućine u laboratoriju putem kojih se vrlo pouzdano, s 95-postotnom sigurnošću, mogu vidjeti specifične promjene i prije same pojave bolesti.
Prof. Šimić kaže da uzorke dobivaju iz Rebra, Vrapča i drugih ustanova iz cijele Hrvatske. Na taj način skupljaju i bazu podataka. Osim toga, tu je edukativni dio koji se provodi kroz Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, koja ima sjedište u Vlaškoj 24 u Zagrebz, gdje se svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu održavaju savjetovanja.
Hrvatska među deset najostarijelijih nacija na svijetu
Cilj udruge je priznati invalidnost osobama s ovom kroničnom progresivnom bolešću, zatim osigurati dnevne bolnice i specijalizirane domove. Nastoji se i uvesti barem neki lijek od antidementika uvrstiti na listu HZZO-a. Zadovoljni su, ističe prof. Šimić, što su uspjeli za oboljele od Alzheimera izboriti smještaj u deset posto kapaciteta u Domovima za umirovljenike.
Poražavajuće je saznanje što smo kao nacija ušli među deset najstarijih nacija na svijetu, a s godinama se smanjuje broj neurona i to tako da od početnih 100 milijardi do 40. godine gubimo i do 10.000 dnevno. To naravno utječe na pamćenje, koordinaciju i funkcioniranje mozga.
Problem nastaje zbog propadanja između staničnih prostora koji trebaju omogućiti protok informacija između njih.
Autizam češći kod dječaka
Još jedna specifična bolest mozga je i autizam, a javlja se kod dvoje do petero od 10.000 djece, najčešće prije treće godine života. Čak četiri puta je češći kod dječaka nego kod djevojčica.
Simptomi ovog poremećaja obuhvaćaju oštećenje jezika, simboličkog mišljenja i uspostavljanja komunikacije, te odnosa s drugim osobama. Autistična djeca pokazuju slab ili nikakav interes za druženje sa svojim roditeljima, vršnjacima i drugim ljudima. Vrlo često neodgovarajuće reagiraju na podražaj.
Uzrok nastanka autizma još nije potvrđen, a sve veći broj neuroznanstvenih istraživanja otkriva njegovu neurobiološku podlogu.
Shizofrenija zahvaća funkcije svijesti
Od shizofrenije boluje jedan posto globalnog stanovništva, a ona se obično prvi puta javlja u dvadesetim godinama života. Zahvaća funkcije svijesti i spoznaje.
Karakteristika ovog psihotičnog stanja je da osoba ne može realno procijeniti svoje percepcije i vjerovanja. Točnije, ne može ih usporediti ih s onime što se doista zbiva u i oko njega.
Neuroznanstvenici se trude otkriti što više o genetskim i drugim staničnim mehanizmima ove bolesti kako bi spriječili pojavu simptoma ili učinili terapiju što specifičnijom.
Cilj osmog Tjedna mozga je pokazati javnosti najnovija dostignuća u otkrivanju uzroka neuroloških bolesti i nove metode liječenja.
– Alzheimerova bolest najčešća je progresivna degenerativna bolest mozga koja dovodi do propadanja spoznajnih funkcija – pamćenja, rasuđivanja, apstraktnog mišljenja, kao i do promjena ponašanja i osobnosti bolesnika, odnosno, demencije. Ove spoznajne funkcije karakteristično su obilježje evolucijski najrazvijenih organizama, ponajprije čovjeka,
rekao je za She.hr prof. dr. sc. Goran Šimić, voditelj laboratorija za razvojnu neuropatologiju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga koji se bavi istraživanjem uzroka nastanka i mogućnosti ranog otkrivanja te bolesti.Pojasnio je, da se upravo po stupnju razvijenosti spoznajnih funkcija najviše razlikujemo od životinja, te dodao, da usprkos svemu, još uvijek ne postoji djelotvorno terapijsko sredstvo kojim bi se ovu bolest moglo liječiti.
Naime, od Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj pati oko 30 tisuća osoba i njeno vrlo skupo liječenje traje od četiri do osam godina.
Nove metode utvrđivanja Alzheimerove bolesti
Međutim, novost su metode koje obavljaju u njihovu laboratoriju. Oboljeli, odnosno oni kod kojih se sumnja na Alzheimerovu bolest se iz medicinskih ustanova upućuju se u laboratorij na snimanje moždane kore putem novog aparata za magnetsku rezonancu.
Druga novost je analiza biomarkera iz likvora, odnosno moždane tekućine u laboratoriju putem kojih se vrlo pouzdano, s 95-postotnom sigurnošću, mogu vidjeti specifične promjene i prije same pojave bolesti.
Prof. Šimić kaže da uzorke dobivaju iz Rebra, Vrapča i drugih ustanova iz cijele Hrvatske. Na taj način skupljaju i bazu podataka. Osim toga, tu je edukativni dio koji se provodi kroz Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, koja ima sjedište u Vlaškoj 24 u Zagrebz, gdje se svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu održavaju savjetovanja.
Hrvatska među deset najostarijelijih nacija na svijetu
Cilj udruge je priznati invalidnost osobama s ovom kroničnom progresivnom bolešću, zatim osigurati dnevne bolnice i specijalizirane domove. Nastoji se i uvesti barem neki lijek od antidementika uvrstiti na listu HZZO-a. Zadovoljni su, ističe prof. Šimić, što su uspjeli za oboljele od Alzheimera izboriti smještaj u deset posto kapaciteta u Domovima za umirovljenike.
Poražavajuće je saznanje što smo kao nacija ušli među deset najstarijih nacija na svijetu, a s godinama se smanjuje broj neurona i to tako da od početnih 100 milijardi do 40. godine gubimo i do 10.000 dnevno. To naravno utječe na pamćenje, koordinaciju i funkcioniranje mozga.
Problem nastaje zbog propadanja između staničnih prostora koji trebaju omogućiti protok informacija između njih.
Autizam češći kod dječaka
Još jedna specifična bolest mozga je i autizam, a javlja se kod dvoje do petero od 10.000 djece, najčešće prije treće godine života. Čak četiri puta je češći kod dječaka nego kod djevojčica.
Simptomi ovog poremećaja obuhvaćaju oštećenje jezika, simboličkog mišljenja i uspostavljanja komunikacije, te odnosa s drugim osobama. Autistična djeca pokazuju slab ili nikakav interes za druženje sa svojim roditeljima, vršnjacima i drugim ljudima. Vrlo često neodgovarajuće reagiraju na podražaj.
Uzrok nastanka autizma još nije potvrđen, a sve veći broj neuroznanstvenih istraživanja otkriva njegovu neurobiološku podlogu.
Shizofrenija zahvaća funkcije svijesti
Od shizofrenije boluje jedan posto globalnog stanovništva, a ona se obično prvi puta javlja u dvadesetim godinama života. Zahvaća funkcije svijesti i spoznaje.
Karakteristika ovog psihotičnog stanja je da osoba ne može realno procijeniti svoje percepcije i vjerovanja. Točnije, ne može ih usporediti ih s onime što se doista zbiva u i oko njega.
Neuroznanstvenici se trude otkriti što više o genetskim i drugim staničnim mehanizmima ove bolesti kako bi spriječili pojavu simptoma ili učinili terapiju što specifičnijom.
Cilj osmog Tjedna mozga je pokazati javnosti najnovija dostignuća u otkrivanju uzroka neuroloških bolesti i nove metode liječenja.
You must be logged in to post a comment Login