Pojam „nagluh“ rabi se za definiranje svih grupa nagluhih, od teške do lakše nagluhosti, pa sve do kasnije oglušjelih osoba. Za razliku od rođenih gluhih osoba, nagluhi su razvili govor, te ga koriste kao osnovno sredstvo komunikacije, uz pomoć ili bez upotrebe znakovnog kao pomoćnog jezika.
– Razumijevanje govora obično onemogućavaju zvukovi u prometu, pozadinska glazba u trgovačkim centrima, kao i kućni električni uređaji. Ova grupa nagluhih osoba ima iste potrebe za vizualnom informacijom i titlovanjem kao i nagluhe osobe s težim gubitkom sluha, rekla je stručna savjetnica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Mirjana Juriša.
Dodala je, da dobar dio njih ima progresivni gubitak sluha, pa je početak upotrebe slušnog pomagala teška barijera za mnoge:"Što duže čekaju, suočavaju se sa sve više problema, pa je često rezultat toga gubitak posla, nezavršeno školovanje i izolacija."
S druge strane, nastavlja Juriša, dobra slušna pomagala najvažnija su pomoć osobama sa srednjom do teškom nagluhošću koje ovise o istim pravilima komunikacije, vizualnim informacijama i titlovanju, kao i osobe s lakšim gubitkom sluha. O njima su posve ovisne i odrasle kasno oglušjele osobe.
Televizija je gluhim osobama najvažniji medij
Dokazano je da kohlearni implantati, elektronski aparati koji stimuliraju slušni živac mogu biti dobro rješenje za neke od njih, dok drugi ovise o mikro vezi ili drugoj slušnoj opremi koja se koristi uz slušne aparate.
– No, od velike pomoći za poboljšanje slušanja i komunikacije mogu biti tehnički uređaji poput induktivne petlje čiji sustav pomaže korisnicima slušnih aparata da čuju zvuk jasnije, tako da reducira ili posve isključuje pozadinske zvukove. Tu je i stolna petlja, jako bitna za komunikaciju na šalterima za prodaju karata, informativnim pultovima, hotelima, bankama, ljekarnama i drugim mjestima gdje omogućuju nagluhim osobama primanje informacije bez nesporazuma i uz privatnost, napominje Juriša.
Naglašavam da je alternativa induktivnom sistemu je infra–crveni sustav, pogodan za privatne sastanke. Četvrta mogućnost je FM odašiljač koji osobama visokog stupnja nagluhosti omogućava slušanje vodiča u muzejima i lakše praćenje razgovora u skupini.
Vrlo korisno pomagalo starim osobama koje ne mogu koristiti slušni aparat je pojačalo govora – „hear it“, a postoje i tri različita alarmna sistema za nagluhe osobe: akustični (pojačani signal), optički signal (bljeskajuća svjetla) i taktilni (vibrirajući alarmi koji se nosi ili stavlja ispod jastuka).
– Alarmni sistemi za nagluhe osobe važne su mjere zaštite nagluhih osoba koje sprječavaju njihovo stradavanje u hotelskim požarima. Mnogi za komunikaciju rabe i tekstualne telefone, mobitele i osobna računala. Ipak, televizija je i gluhim osobama najvažniji medij, pa im treba omogućiti dobru informiranost kao i ostalim građanima, zaključila je Juriša.
– Razumijevanje govora obično onemogućavaju zvukovi u prometu, pozadinska glazba u trgovačkim centrima, kao i kućni električni uređaji. Ova grupa nagluhih osoba ima iste potrebe za vizualnom informacijom i titlovanjem kao i nagluhe osobe s težim gubitkom sluha, rekla je stručna savjetnica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Mirjana Juriša.
Dodala je, da dobar dio njih ima progresivni gubitak sluha, pa je početak upotrebe slušnog pomagala teška barijera za mnoge:"Što duže čekaju, suočavaju se sa sve više problema, pa je često rezultat toga gubitak posla, nezavršeno školovanje i izolacija."
S druge strane, nastavlja Juriša, dobra slušna pomagala najvažnija su pomoć osobama sa srednjom do teškom nagluhošću koje ovise o istim pravilima komunikacije, vizualnim informacijama i titlovanju, kao i osobe s lakšim gubitkom sluha. O njima su posve ovisne i odrasle kasno oglušjele osobe.
Televizija je gluhim osobama najvažniji medij
Dokazano je da kohlearni implantati, elektronski aparati koji stimuliraju slušni živac mogu biti dobro rješenje za neke od njih, dok drugi ovise o mikro vezi ili drugoj slušnoj opremi koja se koristi uz slušne aparate.
– No, od velike pomoći za poboljšanje slušanja i komunikacije mogu biti tehnički uređaji poput induktivne petlje čiji sustav pomaže korisnicima slušnih aparata da čuju zvuk jasnije, tako da reducira ili posve isključuje pozadinske zvukove. Tu je i stolna petlja, jako bitna za komunikaciju na šalterima za prodaju karata, informativnim pultovima, hotelima, bankama, ljekarnama i drugim mjestima gdje omogućuju nagluhim osobama primanje informacije bez nesporazuma i uz privatnost, napominje Juriša.
Naglašavam da je alternativa induktivnom sistemu je infra–crveni sustav, pogodan za privatne sastanke. Četvrta mogućnost je FM odašiljač koji osobama visokog stupnja nagluhosti omogućava slušanje vodiča u muzejima i lakše praćenje razgovora u skupini.
Vrlo korisno pomagalo starim osobama koje ne mogu koristiti slušni aparat je pojačalo govora – „hear it“, a postoje i tri različita alarmna sistema za nagluhe osobe: akustični (pojačani signal), optički signal (bljeskajuća svjetla) i taktilni (vibrirajući alarmi koji se nosi ili stavlja ispod jastuka).
– Alarmni sistemi za nagluhe osobe važne su mjere zaštite nagluhih osoba koje sprječavaju njihovo stradavanje u hotelskim požarima. Mnogi za komunikaciju rabe i tekstualne telefone, mobitele i osobna računala. Ipak, televizija je i gluhim osobama najvažniji medij, pa im treba omogućiti dobru informiranost kao i ostalim građanima, zaključila je Juriša.
In this article:
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login