Vjerojatno nikada niste ušli u teretanu, a da u njoj ne trešti glasna glazba, niti se susreli s joggerima bez omiljenog rekvizita – slušalica. Glazba je dio svakodnevnog života, bilo da kuhate uz Beyonce, jadikujete uz Aerosmith, plešete uz J.Lo ili se budite uz AC/DC. Međutim, sportašima su omiljene melodije više od zabave i ugodne pozadine.
Od ambijentalne glazbe do energičnih ritmova, sve prolazi ovisno individualnim preferencijama. Prema nedavno provedenoj anketi na 184 studenta, najpopularnije vrste glazbe za vježbanje su hip-hop (27,7%), rock (24%) i pop (20,3%).
U posljednjem desetljeću broj istraživanja vezanih uz vježbanje i glazbu povećao se te su psiholozi unaprijedili vlastita znanja o tome kako glazba utječe na čovjeka tijekom fizičke aktivnosti.
Dobro je poznato da glazba podiže raspoloženje, a povećava i izdržljivost, odvraća misli od boli i smanjuje stres.
Ljudi se prilikom vježbanja više fokusiraju na glazbu nego na napor koji doživljavaju dok vježbaju pa zato brže i duže trče, voze bicikle ili plivaju, a da toga nisu ni svjesni.
Čini se da glazba može djelovati poput metronoma i pomoći da se održi stalan ritam, smanje pogrešni koraci i potrošnja energije.
Glazba može smanjiti percepciju samog intenziteta treninga za otprilike 10% za vrijeme srednje intenzivne aktivnosti.
U studiji iz 2012. godine sudionicima koji su vozili bicikle u ritmu glazbe je bilo potrebno sedam posto manje kisika u odnosu na one koji su vozili bicikle bez pozadinske glazbe.
Sportski psiholog Costas Karageorghis sa Sveučilišta Brunel u Londonu kaže da o glazbi možemo razmišljati kao o 'legalnoj drogi kojom povećavamo učinkovitost'.
Prema njemu, postoje četiri faktora koja pridonose motivaciji koju bude pjesme: odgovor na ritam, muzikalnost, kulturološki utjecaji i asocijacije.
Njegova su istraživanja pokazala kako vježbači koji treniraju s 30 do 70 posto kapaciteta srca vole glazbu koja sadrži između 90 i 120 udaraca u minuti, poput Michael Jacksonovog Thrillera.
No, kad dosegnu prag od 70 do 80 posto maksimalnog otkucaja srca, radije biraju glazbu između 120 i 150 udaraca u minuti, kao što je Viva La Vida od Coldplaya.
Ukoliko želite složiti savršenu playlistu, glazbeni programi poput Winampa i iTunesa nude opciju sortiranja pjesma prema BPM-u, odnosno broju udaraca u minuti.
Posljednjih su godina istraživači i tvrtke eksperimentirali s novim načinima motiviranja vježbača putem aplikacija za 'pametne telefone' koje odabiru pjesme na temelju broja otkucaja srca vježbača, poput aplikacije Jog.fm kojom pomažu ljudima u pronalasku savršene glazbe za njihov individualni trening.
Uskočite u tenisice, stisnite play i provjerite kako 'legalna droga' djeluje na vas!
Od ambijentalne glazbe do energičnih ritmova, sve prolazi ovisno individualnim preferencijama. Prema nedavno provedenoj anketi na 184 studenta, najpopularnije vrste glazbe za vježbanje su hip-hop (27,7%), rock (24%) i pop (20,3%).
U posljednjem desetljeću broj istraživanja vezanih uz vježbanje i glazbu povećao se te su psiholozi unaprijedili vlastita znanja o tome kako glazba utječe na čovjeka tijekom fizičke aktivnosti.
Dobro je poznato da glazba podiže raspoloženje, a povećava i izdržljivost, odvraća misli od boli i smanjuje stres.
Ljudi se prilikom vježbanja više fokusiraju na glazbu nego na napor koji doživljavaju dok vježbaju pa zato brže i duže trče, voze bicikle ili plivaju, a da toga nisu ni svjesni.
Čini se da glazba može djelovati poput metronoma i pomoći da se održi stalan ritam, smanje pogrešni koraci i potrošnja energije.
Glazba može smanjiti percepciju samog intenziteta treninga za otprilike 10% za vrijeme srednje intenzivne aktivnosti.
U studiji iz 2012. godine sudionicima koji su vozili bicikle u ritmu glazbe je bilo potrebno sedam posto manje kisika u odnosu na one koji su vozili bicikle bez pozadinske glazbe.
Sportski psiholog Costas Karageorghis sa Sveučilišta Brunel u Londonu kaže da o glazbi možemo razmišljati kao o 'legalnoj drogi kojom povećavamo učinkovitost'.
Prema njemu, postoje četiri faktora koja pridonose motivaciji koju bude pjesme: odgovor na ritam, muzikalnost, kulturološki utjecaji i asocijacije.
Njegova su istraživanja pokazala kako vježbači koji treniraju s 30 do 70 posto kapaciteta srca vole glazbu koja sadrži između 90 i 120 udaraca u minuti, poput Michael Jacksonovog Thrillera.
No, kad dosegnu prag od 70 do 80 posto maksimalnog otkucaja srca, radije biraju glazbu između 120 i 150 udaraca u minuti, kao što je Viva La Vida od Coldplaya.
Ukoliko želite složiti savršenu playlistu, glazbeni programi poput Winampa i iTunesa nude opciju sortiranja pjesma prema BPM-u, odnosno broju udaraca u minuti.
Posljednjih su godina istraživači i tvrtke eksperimentirali s novim načinima motiviranja vježbača putem aplikacija za 'pametne telefone' koje odabiru pjesme na temelju broja otkucaja srca vježbača, poput aplikacije Jog.fm kojom pomažu ljudima u pronalasku savršene glazbe za njihov individualni trening.
Uskočite u tenisice, stisnite play i provjerite kako 'legalna droga' djeluje na vas!
You must be logged in to post a comment Login