Iza nas su dani posta i odricanja, a danas je sve podređeno slavlju Isusova uskrsnuća u krugu najbližih. Nakon 40 dana posta i odricanja vrijeme je za bogate blagdanske stolove, pisanice i razne druge narodne običaje.

Uskrs ili Pasha je najveći kršćanski blagdan. Pinca, sirnica, kuhana šunka, hren i rotkvica te blagoslov istih mnogima su glavna asocijacija na ovaj dan, no ovo vrijeme treba također iskoristiti za oživljavanje tradicionalnih vrijednosti i običaja.



Tuckanje pisanicama, gađanje pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće samo su neke od igara koje će danas razveseliti sve ukućane. U igri tuckanja jajima svaki sudionik uzima svoje jaja i bira svog protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo te on nastavlja igru.

Kako je ovaj blagdan u znaku rođenja i ponovnog buđenja prirode, nekad se Uskrs smatrao savršenim trenutkom krštenja, ali i obnove zavjeta. U neki krajevima vjernici i danas formiraju povorku koju predvodi osoba s raspelom – pohod raspetnika ili križičara, a cijela svečanost je u znaku pjesme.



Osim pisanica, uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića, koje povezujemo s buđenjem prirode. Iako svi razumijemo pile kao simbol rađanja, koplja se lome oko sveprisutnog zečića. Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji motiv, a preuzeli smo ga iz nekih europskih zemalja, gdje je poznat kao pratilac staronjemačke boginje plodnosti – i upravo je to poveznica s Uskrsom. Tako su se zečevi kao uskrsni simbol počeli koristiti još u 16. stoljeću u Njemačkoj.

Kao i ostali blagdani niti Uskrs se nije upio oduprijeti komercijalizaciji, no čini se da većina vjernika unatoč tome iz godine u godinu na današnji dan ostaje pri starim običajima i onom najvažnijem – plemenitosti.

Iza nas su dani posta i odricanja, a danas je sve podređeno slavlju Isusova uskrsnuća u krugu najbližih. Nakon 40 dana posta i odricanja vrijeme je za bogate blagdanske stolove, pisanice i razne druge narodne običaje.

Uskrs ili Pasha je najveći kršćanski blagdan. Pinca, sirnica, kuhana šunka, hren i rotkvica te blagoslov istih mnogima su glavna asocijacija na ovaj dan, no ovo vrijeme treba također iskoristiti za oživljavanje tradicionalnih vrijednosti i običaja.



Tuckanje pisanicama, gađanje pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće samo su neke od igara koje će danas razveseliti sve ukućane. U igri tuckanja jajima svaki sudionik uzima svoje jaja i bira svog protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo te on nastavlja igru.

Kako je ovaj blagdan u znaku rođenja i ponovnog buđenja prirode, nekad se Uskrs smatrao savršenim trenutkom krštenja, ali i obnove zavjeta. U neki krajevima vjernici i danas formiraju povorku koju predvodi osoba s raspelom – pohod raspetnika ili križičara, a cijela svečanost je u znaku pjesme.



Osim pisanica, uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića, koje povezujemo s buđenjem prirode. Iako svi razumijemo pile kao simbol rađanja, koplja se lome oko sveprisutnog zečića. Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji motiv, a preuzeli smo ga iz nekih europskih zemalja, gdje je poznat kao pratilac staronjemačke boginje plodnosti – i upravo je to poveznica s Uskrsom. Tako su se zečevi kao uskrsni simbol počeli koristiti još u 16. stoljeću u Njemačkoj.

Kao i ostali blagdani niti Uskrs se nije upio oduprijeti komercijalizaciji, no čini se da većina vjernika unatoč tome iz godine u godinu na današnji dan ostaje pri starim običajima i onom najvažnijem – plemenitosti.

Iza nas su dani posta i odricanja, a danas je sve podređeno slavlju Isusova uskrsnuća u krugu najbližih. Nakon 40 dana posta i odricanja vrijeme je za bogate blagdanske stolove, pisanice i razne druge narodne običaje.

Uskrs ili Pasha je najveći kršćanski blagdan. Pinca, sirnica, kuhana šunka, hren i rotkvica te blagoslov istih mnogima su glavna asocijacija na ovaj dan, no ovo vrijeme treba također iskoristiti za oživljavanje tradicionalnih vrijednosti i običaja.



Tuckanje pisanicama, gađanje pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće samo su neke od igara koje će danas razveseliti sve ukućane. U igri tuckanja jajima svaki sudionik uzima svoje jaja i bira svog protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo te on nastavlja igru.

Kako je ovaj blagdan u znaku rođenja i ponovnog buđenja prirode, nekad se Uskrs smatrao savršenim trenutkom krštenja, ali i obnove zavjeta. U neki krajevima vjernici i danas formiraju povorku koju predvodi osoba s raspelom – pohod raspetnika ili križičara, a cijela svečanost je u znaku pjesme.



Osim pisanica, uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića, koje povezujemo s buđenjem prirode. Iako svi razumijemo pile kao simbol rađanja, koplja se lome oko sveprisutnog zečića. Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji motiv, a preuzeli smo ga iz nekih europskih zemalja, gdje je poznat kao pratilac staronjemačke boginje plodnosti – i upravo je to poveznica s Uskrsom. Tako su se zečevi kao uskrsni simbol počeli koristiti još u 16. stoljeću u Njemačkoj.

Kao i ostali blagdani niti Uskrs se nije upio oduprijeti komercijalizaciji, no čini se da većina vjernika unatoč tome iz godine u godinu na današnji dan ostaje pri starim običajima i onom najvažnijem – plemenitosti.