Psorijaza – jedna riječ iza koje se kriju brojni simptomi i neugodnosti.
Riječ je o autoimunoj, kroničnoj, upalnoj bolesti kože koja se očituje crvenim mrljama na tijelu. One se u većini slučajeva nalaze u pregibima, na laktovima, koljenima, tjemenu ili trupu, a prekrivene su bjelkasto-srebrnkastim ljuskama. Uz kožu (psorijaza kože), može zahvatiti i: nokte (psorijaza noktiju), kosu (psorijaza kose) i zglobove (psorijatični artritis – ljuskavica). Psorijatični artritis javlja se u 7 posto oboljelih od psorijaze, a najviše utječe na zglobove prstiju i kralježnicu. Unatoč tomu što psorijaza izgleda vrlo neprivlačno i izaziva brojne stigme u društvu, ona nije prijenosna.
Gotovo tri posto ukupne svjetske populacije boluje od psorijaze: od onih najmlađih pa do osoba u zrelim godinama. Bolest je to koja ne poznaje dob ni spol i čiji uzrok nije u cijelosti poznat. Smatra se da psorijaza nastaje međudjelovanjem različitih čimbenika okoliša i nasljednih genetskih čimbenika. Do ljuskanja kože dolazi uslijed ubrzanog razmnožavanja stanica na koži. One se razmnožavaju većom brzinom od vremena potrebnog da bi se proizveo kreatin koji ima ulogu stvaranja zaštitnog koža i koji čini kožu takvom kakva je.
Koji su oblici psorijaze?
Znanost je do danas utvrdila oko četrdeset vrsta psorijaze, od kojih je najučestalija upravo psorijaza vulgaris. Postoje dva oblika vulgarne psorijaze prema dobi pojavljivanja. Tip I nasljedan je i javlja se do 40. godine života. Njegov je tijek bolesti teži od tipa II. Kada govorimo o tipu II, govorimo zapravo i obliku koji nije nasljedan i koji se javlja u kasnijoj životnoj dobi. Faktori koji pokreću promjene na koži u bolesnika s genetskom predispozicijom različiti su: od trauma, metaboličkih poremećaja, trudnoće, infekcija, endokrina ili pak stresa.
S obzirom na izgled kožnih promjena i njihovu lokalizaciju, razlikujemo i nekoliko kliničkih oblika psorijaze: kapljičastu psorijazu (najčešće se javlja kod djece i mladih), pločasta vulgarna psorijaza (najučestalija klinička slika s tipičnim žarištima na vlasištu, koljenima i laktovima), inverzna psorijaza (žarišta se nalaze u spolnoj regiji), artopatska psorijaza (najteži oblik bolesti koji zahvaća i kožu i zglobove).
Kako ublažiti pogoršanje i spriječiti komplikacije?
Što se prije utvrdi dijagnoza i započne liječenje, to će ono biti učinkovitije. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, a potvrđuje se patohistološkom analizom. Pomoću određenih skala (PASI, BSA) određuje se stupanj težine bolesti, terapija te praćenje njene djelotvornosti. S obzirom da je riječ o bolesti koja zahvaća vidljive dijelove tijela i zbog koje je narušena kvaliteta života bolesnika, potrebno je pomoću DLQUI ljestvice procijeniti i stupanj kvalitete života. Psorijazu je moguće liječiti lokalno i/ili sistemski, a sve zavisi o nekoliko faktora: dobi bolesnika, eventualnoj udruženosti psorijaze s artritisom i težini kliničke slike.
Blagi oblici bolesti liječe se lokalnom terapijom. Kod težih oblika bolesti i zahvaćenosti većih površina kože pribjegava se i fototerapiji. U današnje vrijeme veliku popularnost u liječenju imaju biološki lijekovi koji uvelike doprinose poboljšanju smetnji i simptoma te podižu kvalitetu života bolesnika.
Kako bilo, riječ je o vrlo neugodnoj bolesti koja, zbog toga što ju je jako teško zakamuflirati, kod bolesnika izaziva osjećaj oklopa koji je nemoguće skinuti, a zbog kojeg se osjećaju stigmatizirano. To psihološko opterećenje utječe na kvalitetu života u velikoj mjeri te ne čudi što su oboljeli od psorijaze uvelike skloni anksioznosti i/ili depresiji. Stoga, ako ste primijetili prve znakove psorijaze, ne libite se obratiti svom liječniku i započeti s adekvatnim i pravovremenim liječenjem ove kronične multisistemske bolesti.
