Draga Sanja,
Ako je podsvijest tako inertna na području razlučivanja, te upija sve iz naše okoline, a svijest ona koja razlučuje i bira, odnosno racionalizira, što može biti i pozitivno i negativno, ovisno iz kojeg kuta se promatra, jer ljudi različito reagiraju na slična iskustva, postavlja se pitanje zašto svijest oblikuje naše razmišljanje baš na takav način, što utječe na to da svijest neku činjenicu oblikuje bas na takav način, svojstven samo nama, koji znači može biti i negativan i pozitivan?
Hvala,
Čitateljica
Što god naša svijest smatra točnim i istinitim naša će podsvijest prihvatiti i provesti u djelo. Naša svijest prosijava informacije iz naše okoline i donosi odluku o tome. Bitno je pitanje što ili tko i kako utječe na našu svijest? Tko to oblikuje našu svijest da bi onda naša svijest davala informacije našoj podsvijesti?
U početku su to bili roditelji, dadilje, tete u vrtiću, bake i svi oni koji su u najranijim fazama našeg života dolazili s nama u dodir i odgajali nas. Što su usađene ideje ili koncepti duže u nama to se oni teže mijenjaju ili reprogramiraju. Ideje i misli najučinkovitije ulaze u našu podsvijest u povišenom emocionalnom stanju kao i zahvaljujući čestim ponavljanjima. Sjetite se koliko su nam puta roditelji ponavljali jednu te istu stvar. Krilatica koju smo kao školarci slušali kako je ponavljanje majka znanja možemo zamijeniti jednom konkretnijom i bliže istini – ponavljanje je majka programiranja.
To dobro znaju i marketinški stručnjaci i korporacije koji na takvim znanjima temelje svoje kampanje i bombardiraju našu svijest ciljanim sadržajima kako bi ih naša podsvijest što lakše prihvatila. Koliko puta ste dnevno ili čak u jednom reklamnom bloku ponovno vidjeli istu reklamu? Mislite da je to slučajno? Svakim narednim pojavljivanjem smanjuje se otpor kojim se inicijalno prihvaćena sugestija protivi usađivanju. (Sve popularniji je i neuromarketing – multidisciplinarna znanstvena grana namijenjena razumijevanju podsvjesnih reakcija potrošača na oglašivače i marketinške stimulanse, a u svrhu jačanja određenog brenda i profita kojeg on donosi.)
Ovo su neki od mnoštva primjera kojima smo svakodnevno izloženi. Programiranje tj. prijemčivost na različite utjecaje i podvrgavanje istm događa se svakodnevno i konstantno. Ne primamo utjecaje samo verbalno, oni su utiskuju u nas kroz atmosferu, kolektivnu svijest, vibracije, neverbalnu komunikaciju, paraverbalnu komunikaciju, moduse ponašanja, društvene igre, stilove života.
Neki psiholozi tvrde, primjerice Albert Ellis, da su uvjerenja utemeljena u našim genima i da ih oblikuju naša iskustva tj. kako smo rođeni sa sklonošću prema određenim karakternim značajkama i zbog toga razvijamo obrasce misli koji vode tim uvjerenjima. Kao što vidimo puno je načina kojima se šalje snažna sugestija i utiskuju informacije u prostore našeg podsvjesnog ja.
Ako određena situacija ima snažan emocionalni naboj ili jaku emotivnu podlogu ona se urezuje u vašu podsvijest. Zato traume, šokovi, zlostavljanja imaju veliki utjecaj na psihu čovjeka i godinama kasnije moderiraju njegovo ponašanje. Budući da podsvijest ne razlikuje zamišljanje, maštu i misli od stvarnosti, stvorene mentalne slike u glavi osvježavaju i obnavljaju sjećanje na pohranjene događaje i putem emocija ih čine živima kao da se trenutno događaju. Stoga je svjesnost o onome što mislimo i što puštamo u svoj um gotovo presudna.
Ako doista želimo utjecati sami na svoju podsvijest, a time i na svoj život trebamo joj dati birane informacije. Osobno smatram kako najveće zagađenje i zasićenje čovjeku prijeti od informacija. Živimo u moru informacija koje nam konstantno kontaminiraju um. Stalna usredotočenost na objekte (bilo mentalne, emocije ili fizičke) stvara jake podražaje i snažan stres za organizam.
Sve u nama započinje naizgled jednom malom idejom. Ukoliko želimo promijeniti nešto u našem životu trebamo početi s promjenom vjerovanja, uvjerenja, osjećaja i misli tj. promjenom obrazaca u našem umu, a onda i s konkretnim koracima. Koliko jedna mala ideja može postati velika vjerojatno ste se više puta uvjerili u vlastitom životu. Katkad smo i požalili zbog tih ideja i želimo promjenu stanja. No, paradoksalno je kako svjesni napor ne utječe na podsvijest. Što se više svjesno trudimo manje možemo utjecati na zbivanja u podsvijesti.
Najbrži put do podsvijesti i rada s njom jest rasterećen, opušten i bistar svjesni dio uma. Pojedine tehnike reprogramiranja uma, npr. Theta Healing, budući da tu metodu primjenjujem, daju izuzetno dobre rezultate i to trenutno. No, putem samostalnog rada i nastojanja puno se stvari može postići u nešto dužem periodu. Dobro je početi promišljati život sa stajališta vječnih istina i temelja samog života prije nego sa stajališta straha, obeshrabrenosti i mrzovolje. Odabirati vlastite misli i donositi vlastite odluke bez uplitanja drugih i davanja drugima priliku da misle, rade i djeluju za vas. Samo hrabro! Vjera u sebe i ljubav prema životu navest će iste osjećaje i impresije u vašu podsvijest, a iz podsvijesti u vaš život.
Konstruktivan život
PITAJ SANJU
Sanja Tatalović Matovina, kolumnistica portala She.hr te osnivačica i voditeljica Centra Konstruktivni život, certificirani je Theta Healing terapeut i instruktorica antistresnih programa i tehnika disanja, koja u svojim terapijama primjenjuje holistički i integralni pristup.
Osim što nas svojim kolumnama približava nama samima pišući o temama koje sve od reda imaju zajednički nazivnik – naš unutarnji mir, Sanja je zaželjela pokrenuti komunikaciju i sa svojim čitateljima na našem portalu, te vas stoga pozivamo da nam na naš mail – [email protected] šaljete pitanja za Sanju (u naslov maila upišite ZA SANJU).
Pitanje neka bude vezano uz tematiku ovotjedne kolumne, a Sanja će svaki tjedan odabrati jedno od pristiglih pitanja (koja su anonimna) i odgovoriti na njega. Sigurni smo da će vam Sanjin nevjerojatni senzibilitet pomoći u situacijama u kojima vam se čini kao da nema izgleda, zato – pišite nam!
Vaš She.hr
Ako je podsvijest tako inertna na području razlučivanja, te upija sve iz naše okoline, a svijest ona koja razlučuje i bira, odnosno racionalizira, što može biti i pozitivno i negativno, ovisno iz kojeg kuta se promatra, jer ljudi različito reagiraju na slična iskustva, postavlja se pitanje zašto svijest oblikuje naše razmišljanje baš na takav način, što utječe na to da svijest neku činjenicu oblikuje bas na takav način, svojstven samo nama, koji znači može biti i negativan i pozitivan?
Hvala,
Čitateljica
Što god naša svijest smatra točnim i istinitim naša će podsvijest prihvatiti i provesti u djelo. Naša svijest prosijava informacije iz naše okoline i donosi odluku o tome. Bitno je pitanje što ili tko i kako utječe na našu svijest? Tko to oblikuje našu svijest da bi onda naša svijest davala informacije našoj podsvijesti?
U početku su to bili roditelji, dadilje, tete u vrtiću, bake i svi oni koji su u najranijim fazama našeg života dolazili s nama u dodir i odgajali nas. Što su usađene ideje ili koncepti duže u nama to se oni teže mijenjaju ili reprogramiraju. Ideje i misli najučinkovitije ulaze u našu podsvijest u povišenom emocionalnom stanju kao i zahvaljujući čestim ponavljanjima. Sjetite se koliko su nam puta roditelji ponavljali jednu te istu stvar. Krilatica koju smo kao školarci slušali kako je ponavljanje majka znanja možemo zamijeniti jednom konkretnijom i bliže istini – ponavljanje je majka programiranja.
To dobro znaju i marketinški stručnjaci i korporacije koji na takvim znanjima temelje svoje kampanje i bombardiraju našu svijest ciljanim sadržajima kako bi ih naša podsvijest što lakše prihvatila. Koliko puta ste dnevno ili čak u jednom reklamnom bloku ponovno vidjeli istu reklamu? Mislite da je to slučajno? Svakim narednim pojavljivanjem smanjuje se otpor kojim se inicijalno prihvaćena sugestija protivi usađivanju. (Sve popularniji je i neuromarketing – multidisciplinarna znanstvena grana namijenjena razumijevanju podsvjesnih reakcija potrošača na oglašivače i marketinške stimulanse, a u svrhu jačanja određenog brenda i profita kojeg on donosi.)
Ovo su neki od mnoštva primjera kojima smo svakodnevno izloženi. Programiranje tj. prijemčivost na različite utjecaje i podvrgavanje istm događa se svakodnevno i konstantno. Ne primamo utjecaje samo verbalno, oni su utiskuju u nas kroz atmosferu, kolektivnu svijest, vibracije, neverbalnu komunikaciju, paraverbalnu komunikaciju, moduse ponašanja, društvene igre, stilove života.
Neki psiholozi tvrde, primjerice Albert Ellis, da su uvjerenja utemeljena u našim genima i da ih oblikuju naša iskustva tj. kako smo rođeni sa sklonošću prema određenim karakternim značajkama i zbog toga razvijamo obrasce misli koji vode tim uvjerenjima. Kao što vidimo puno je načina kojima se šalje snažna sugestija i utiskuju informacije u prostore našeg podsvjesnog ja.
Ako određena situacija ima snažan emocionalni naboj ili jaku emotivnu podlogu ona se urezuje u vašu podsvijest. Zato traume, šokovi, zlostavljanja imaju veliki utjecaj na psihu čovjeka i godinama kasnije moderiraju njegovo ponašanje. Budući da podsvijest ne razlikuje zamišljanje, maštu i misli od stvarnosti, stvorene mentalne slike u glavi osvježavaju i obnavljaju sjećanje na pohranjene događaje i putem emocija ih čine živima kao da se trenutno događaju. Stoga je svjesnost o onome što mislimo i što puštamo u svoj um gotovo presudna.
Ako doista želimo utjecati sami na svoju podsvijest, a time i na svoj život trebamo joj dati birane informacije. Osobno smatram kako najveće zagađenje i zasićenje čovjeku prijeti od informacija. Živimo u moru informacija koje nam konstantno kontaminiraju um. Stalna usredotočenost na objekte (bilo mentalne, emocije ili fizičke) stvara jake podražaje i snažan stres za organizam.
Sve u nama započinje naizgled jednom malom idejom. Ukoliko želimo promijeniti nešto u našem životu trebamo početi s promjenom vjerovanja, uvjerenja, osjećaja i misli tj. promjenom obrazaca u našem umu, a onda i s konkretnim koracima. Koliko jedna mala ideja može postati velika vjerojatno ste se više puta uvjerili u vlastitom životu. Katkad smo i požalili zbog tih ideja i želimo promjenu stanja. No, paradoksalno je kako svjesni napor ne utječe na podsvijest. Što se više svjesno trudimo manje možemo utjecati na zbivanja u podsvijesti.
Najbrži put do podsvijesti i rada s njom jest rasterećen, opušten i bistar svjesni dio uma. Pojedine tehnike reprogramiranja uma, npr. Theta Healing, budući da tu metodu primjenjujem, daju izuzetno dobre rezultate i to trenutno. No, putem samostalnog rada i nastojanja puno se stvari može postići u nešto dužem periodu. Dobro je početi promišljati život sa stajališta vječnih istina i temelja samog života prije nego sa stajališta straha, obeshrabrenosti i mrzovolje. Odabirati vlastite misli i donositi vlastite odluke bez uplitanja drugih i davanja drugima priliku da misle, rade i djeluju za vas. Samo hrabro! Vjera u sebe i ljubav prema životu navest će iste osjećaje i impresije u vašu podsvijest, a iz podsvijesti u vaš život.
Konstruktivan život
PITAJ SANJU
Sanja Tatalović Matovina, kolumnistica portala She.hr te osnivačica i voditeljica Centra Konstruktivni život, certificirani je Theta Healing terapeut i instruktorica antistresnih programa i tehnika disanja, koja u svojim terapijama primjenjuje holistički i integralni pristup. Osim što nas svojim kolumnama približava nama samima pišući o temama koje sve od reda imaju zajednički nazivnik – naš unutarnji mir, Sanja je zaželjela pokrenuti komunikaciju i sa svojim čitateljima na našem portalu, te vas stoga pozivamo da nam na naš mail – [email protected] šaljete pitanja za Sanju (u naslov maila upišite ZA SANJU).
Pitanje neka bude vezano uz tematiku ovotjedne kolumne, a Sanja će svaki tjedan odabrati jedno od pristiglih pitanja (koja su anonimna) i odgovoriti na njega. Sigurni smo da će vam Sanjin nevjerojatni senzibilitet pomoći u situacijama u kojima vam se čini kao da nema izgleda, zato – pišite nam!
Vaš She.hr
You must be logged in to post a comment Login