Mlada Puležanka Vanja Zenzerović odabrala je japanologiju kao svoj životni poziv. Završila je studij japanologije na Sveučilištu Ca’Foscari u Veneciji i nastavlja obrazovanje na postdiplomskom u Ljubljani, smjer Sociologija kulture.
– Oduvijek sam se zanimala za jezike, a kao djevojčica sam, zahvaljujući roditeljima, puno putovala,- počela je svoju priču za She.hr japanologinja Vanja Zenzerović.
Na obiteljskom putovanju u Singapur „susrela“ se s knjigom na japanskom jeziku koju je pronašla u hotelu.
– Počela sam najprije kopirati znakove iz knjige. Nisam znala što znače, ali kasnije, kada je došlo vrijeme odluke na koji ću fakultet odlučila sam se za japanologiju.
Izložena japanskoj kulturi
– Pet godina učila sam o Japanu kroz knjige, a nakon fakulteta otišla sam u Japan gdje sam se intenzivnije počela baviti japanskom kaligrafijom. Tamo sam se prvu godinu družila isključivo s Japancima tako da sam tada bila izrazito izložena japanskoj kulturi i jeziku.
U Japanu je Zenzerović imala i svojeg osobnog učitelja kaligrafije s kojim je kasnije napravila i nekoliko izložbi, jednu manju u Japanu te jednu samostalnu i tri skupne u Hrvatskoj.
– Izuzetno je teško, ali mene je to nekako „uzelo“ pa mi dođe kao nekakva vrsta meditacije i mira. Nisam sigurna kako to opisati, kao nešto poput tihe mudrosti; posebno stanje bivanja.
Kada je došla u Japan svi su joj se činili tihi i mirni. Na to se tijekom boravka sasvim navikla tako da joj je pri povratku u Hrvatsku najteže „palo“ što svi bili bučni.
U bržem tempu
Oni koji nikada nisu bili u Japanu doživljaju ga isključivo preko dokumentarnih filmova, emisija, igranih filmova ili knjiga. Asocijacije na Japan tako su obično samuraji, gejše, ikebane, mange, sake, suši i slično, no to nije ono što ćete vidjeti na ulicama njihovih gradova.
– U Kyotu je više no drugdje prisutan duh tradicionalnoga Japana. Po tome se razlikuje od gradova poput Tokija ili Osake. Za Japance je inače puno tipičnije čitanje „s nogu“ i spavanje u javnom prijevozu. Naravno, točno se probude na svojoj stanici.
Tempo života je brži nego kod nas. Uz one koji puno rade, i do 12 sati dnevno, naša sugovornica upoznala je i druge. To su Japanci koji, kako kaže žive više mediteranski, stignu popiti kavu i opušteniji su.
Expo je bio poticaj
U posljednje vrijeme sve je više japanskih turista u Hrvatskoj, a zanimanje za našu zemlju osobito je poraslo nakon 2005. godine, odnosno izložbe Expo koja se održavala u Japanu.
– Na Expo-u sam radila kao glasnogovornica Hrvatskog paviljona na kojem smo prikazivali kratki film Vinka Brešana, fotografije Damira Fabijanića i svašta zanimljivog što je pobudilo zanimanje Japanaca.
Inače, po riječima naše sugovornice, Hrvatska turistička zajednica u Tokiju je vrlo aktivna u promociji u posljednjih godinu i pol.
Predstavljanje Hrvatske
Jedan od poslova koje Vanja Zenzerović radi jest i pomaganje televizijskim ekipama ili novinarima koji dođu iz Japana u Hrvatsku napraviti reportaže i dokumentarce o našoj domovini.
– Nakon što sam se vratila iz Japana tražeći što bih radila, našla sam se u turizmu. Bavim se prvenstveno s japanskim turistima koji dolaze u Hrvatsku, a u zadnjih godinu i pol radim i s japanskim televizijskim kućama.
Tako nakon što je s japanskom televizijskom ekipom napravila prilog o Plitvičkim jezerima, turisti kojima je bila vodič na Plitvicma su joj rekli da ih je upravo ta emisija potaknula da posjete Plitvice.
Osim turizma i novinarstva Vanja Zenzerović se bavi i prevođenjem s japanskog na talijanski, hrvatski i engleski. Uz to „barata“ i španjolskim te slovenskim jezikom.
Nakon razgovora Vanja Zenzerović žurila je na avion za Dubrovnik gdje će još jednoj japanskoj televizijskoj ekipi otkriti ljepote Hrvatske, posebice Dubrovnika.
– Oduvijek sam se zanimala za jezike, a kao djevojčica sam, zahvaljujući roditeljima, puno putovala,- počela je svoju priču za She.hr japanologinja Vanja Zenzerović.
Na obiteljskom putovanju u Singapur „susrela“ se s knjigom na japanskom jeziku koju je pronašla u hotelu.
– Počela sam najprije kopirati znakove iz knjige. Nisam znala što znače, ali kasnije, kada je došlo vrijeme odluke na koji ću fakultet odlučila sam se za japanologiju.
Izložena japanskoj kulturi
– Pet godina učila sam o Japanu kroz knjige, a nakon fakulteta otišla sam u Japan gdje sam se intenzivnije počela baviti japanskom kaligrafijom. Tamo sam se prvu godinu družila isključivo s Japancima tako da sam tada bila izrazito izložena japanskoj kulturi i jeziku.
U Japanu je Zenzerović imala i svojeg osobnog učitelja kaligrafije s kojim je kasnije napravila i nekoliko izložbi, jednu manju u Japanu te jednu samostalnu i tri skupne u Hrvatskoj. – Izuzetno je teško, ali mene je to nekako „uzelo“ pa mi dođe kao nekakva vrsta meditacije i mira. Nisam sigurna kako to opisati, kao nešto poput tihe mudrosti; posebno stanje bivanja.
Kada je došla u Japan svi su joj se činili tihi i mirni. Na to se tijekom boravka sasvim navikla tako da joj je pri povratku u Hrvatsku najteže „palo“ što svi bili bučni.
U bržem tempu
Oni koji nikada nisu bili u Japanu doživljaju ga isključivo preko dokumentarnih filmova, emisija, igranih filmova ili knjiga. Asocijacije na Japan tako su obično samuraji, gejše, ikebane, mange, sake, suši i slično, no to nije ono što ćete vidjeti na ulicama njihovih gradova.
– U Kyotu je više no drugdje prisutan duh tradicionalnoga Japana. Po tome se razlikuje od gradova poput Tokija ili Osake. Za Japance je inače puno tipičnije čitanje „s nogu“ i spavanje u javnom prijevozu. Naravno, točno se probude na svojoj stanici.
Tempo života je brži nego kod nas. Uz one koji puno rade, i do 12 sati dnevno, naša sugovornica upoznala je i druge. To su Japanci koji, kako kaže žive više mediteranski, stignu popiti kavu i opušteniji su.
Expo je bio poticaj
U posljednje vrijeme sve je više japanskih turista u Hrvatskoj, a zanimanje za našu zemlju osobito je poraslo nakon 2005. godine, odnosno izložbe Expo koja se održavala u Japanu.
– Na Expo-u sam radila kao glasnogovornica Hrvatskog paviljona na kojem smo prikazivali kratki film Vinka Brešana, fotografije Damira Fabijanića i svašta zanimljivog što je pobudilo zanimanje Japanaca. Inače, po riječima naše sugovornice, Hrvatska turistička zajednica u Tokiju je vrlo aktivna u promociji u posljednjih godinu i pol.
Predstavljanje Hrvatske
Jedan od poslova koje Vanja Zenzerović radi jest i pomaganje televizijskim ekipama ili novinarima koji dođu iz Japana u Hrvatsku napraviti reportaže i dokumentarce o našoj domovini.
– Nakon što sam se vratila iz Japana tražeći što bih radila, našla sam se u turizmu. Bavim se prvenstveno s japanskim turistima koji dolaze u Hrvatsku, a u zadnjih godinu i pol radim i s japanskim televizijskim kućama.
Tako nakon što je s japanskom televizijskom ekipom napravila prilog o Plitvičkim jezerima, turisti kojima je bila vodič na Plitvicma su joj rekli da ih je upravo ta emisija potaknula da posjete Plitvice.
Osim turizma i novinarstva Vanja Zenzerović se bavi i prevođenjem s japanskog na talijanski, hrvatski i engleski. Uz to „barata“ i španjolskim te slovenskim jezikom.
Nakon razgovora Vanja Zenzerović žurila je na avion za Dubrovnik gdje će još jednoj japanskoj televizijskoj ekipi otkriti ljepote Hrvatske, posebice Dubrovnika.
You must be logged in to post a comment Login