Trećina Hrvata želi raditi od kuće

Početkom mjeseca najavljene su izmjene Zakona o radu koji bi trebao zaživjeti u drugoj polovici 2013. godine. U anketi provedenoj na više od 600 ispitanika portal MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima.

Najviše ispitanika (33%) smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce. ''Zašto ne? Uštedjeli bi više na hrani, gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag'', komentira jedan od ispitanika, a drugi dodaje: ''Smatram da se puno posla može odraditi na računalu te putem maila proslijediti adresantu. Uštede za poslodavca su veće jer ne mora osiguravati radno mjesto u fizičkom smislu pa tu izostaju i svi troškovi režija, namještaja, lokacije.''

Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru vlastitog doma te više vremena za obitelj, posebno kada su u pitanju majke: ''Kada su djeca npr. bolesna, mogu biti kod kuće s njima i raditi posao. Dobit za majku, dijete i poslodavca'', komentira jedan od ispitanika.

'Part time zapošljavanje' (na pola radnog vremena) podržava 29% ispitanika. ''Otvorilo bi se više radnih mjesta jer bi na mjesto jednog zaposlenika sada morala doći dva i otvorila bi se mogućnost roditeljima male djece da rade, primaju plaću, a istovremeno imaju vremena za svoju djecu'', komentar je jednog ispitanika. Drugi pak smatraju kako bi 'part time zapošljavanje' posebno koristilo uslužnim djelatnostima i malim obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku. ''U pola radnog vremena napravi se 90 posto posla'', smatra jedan od ispitanika.

Jedinstveni ugovor o radu korisnim smatra 17% ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. ''Ne bih se osjećala degradirano, kao sa ugovorom na određeno; svi me gledaju kao djelatnika druge klase, kao da ništa ne vrijedim, iako se trudim puno više od stalno zaposlenih'', komentira jedna ispitanica.

Čak 15% ispitanika izjavilo je da ne zna ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on 'sigurno neće biti pisan u korist radnika'.

Zapošljavanje umirovljenika korisnom mjerom smatra 6% ispitanika, koji ističu kako je znatan broj umirovljenika radno sposoban. ''Nužno je pronaći model za uključivanje umirovljenika na tržište rada i nakon umirovljenja, jer mirovine isplaćene temeljem generacijske solidarnosti nisu dostojne za život, a i da se pritom spriječi potencijalni rad na crno'', zaključuje jedan od ispitanika.