Ljetna pozornica Opatovina: Kći Lotršćaka

Foto: Josip Novosel (vlasnik i bloger Flash.hr news portala)

Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom se znamenitom Zlatnom bulom iz 1242. godine odužio Gradecu za pruženo gostoprimstvo i sklonište pri bijegu pred Tatarima. Njome ga je proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no ujedno i obvezao građane da svoj grad opašu zidinama i kulama. Utvrde su građene dvadeset godina i dovršene 1266. Tada je nastala i Kula Lotrščak čija je uloga bila obraniti južni ulaz u grad – nekadašnja mala vrata Dverce koja su srušena 1812. godine prilikom uređenja južne promenade odnosno današnjeg Strossmayerovog šetališta.

Kula je nazvana prema zvonu, lat. campana latrunculorum (zvono lopova) koje je zvonilo uvečer prije zatvaranja gradskih vrata. Njezin izgled u srednjemu vijeku nije nam sasvim poznat. Prema nekim starim crtežima čini se da je imala samo dva kata s po dva prozora na svakom katu i četverolisnim krovom. Ulaz u prizemlje bio je na sjeveru i imao je stepenice koje su izvana vodile na prvi kat.

Od 17. stoljeća služila je kao trgovačko skladište, a u 19. stoljeću neko je vrijeme u njezinu prizemlju bila smještena kavana u koju se ulazilo s juga. Kasnije je služila i u stambene svrhe. Potkraj 19. stoljeća gradska je uprava odlučila nabaviti top koji će svakoga dana u podne pucati kako bi se prema njemu mogli ravnati zvonari svih gradskih crkava. Prvi se put top oglasio na Novu godinu 1877. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je zaboravljen, a oglasio se ponovo tek 1927. s južnog prozora četvrtog kata odakle se javlja i danas točno u podne.

Danas je Kula Lotrščak sastavni dio Javne ustanove Galerije Klovićevi dvori. U prizemlju Kule smješten je Art & Gift Shop koji nudi različite suvenire, umjetničke knjige i predmete te unikatni nakit, a popnete li se na vrh Kule s vidikovca će Vam se pružiti najljepši pogled na panoramu Zagreba.

Roman Kći Lotršćaka

Kći Lotrščaka je ljubavno-povijesni roman s pričom o ljubavi između Manduše i Divljana. Kći Lotrščaka je posebno djelo i roman u kojem se na tako uspješan način spojila ljubavna priča dvoje mladih ljudi zajedno s legendama, koje su uvijek kružile o krajevima Zagreba i Turopolja. Osim ljubavne priče Zagorka je uključila i stare običaje kojima su se ljudi nekada bavili.

„Kći Lotrščaka, povijesna romansa objavljena 1921./21. godine, smještena u 16. stoljeće, u čijem centru je Manduša – mlada djevojka, zlatne kose, plavih očiju te dobre duše. Kada čovjek nazvan od strane svećenstva Antikristom, dođe u grad i razori lokalno okupljalište, svećenstvo ga osudi na egzekuciju.

Nakon što je biskup dao na javnost njezinu pravu priču, kako je zapravo dijete neznanih roditelja, ostavljena na pragu kule Lotrščak, Manduša postaje socijalni otpadak, te posljedično u želji da spasi jedan život odluči se žrtvovati spašavajući Antikrista, pravim imenom Divljan, od smrti, pružajući mu utočište braka. Pristavši, Divljan i Manduša oboje budu protjerani iz grada i njihova komplicirana priča se tek počinje odmotavati kroz otvorenu bitku hrvatskog turopoljskog plemstva protiv strane vlasti utjelovljene u Brandenburg rodstvu, ujedinjenog s Kaptolskim klericima.“

sa stranice Zagorkin kutak

 

Histrionsko ljeto na Opatovini

Mjesto izvedbe: Ljetna pozornica Opatovina
Termini izvedbe: od 6. srpnja do 2. rujna svaki dan osim nedjeljom i ponedjeljkom
Vrijeme izvedbe: 21h
Premijera i svečano otvaranje 32. Zagrebačkog histrionskog ljeta: 08. srpnja 2017. u 21h (subota)
Pretpremijere: 6. (četvrtak) i 7. srpnja (petak) 2017. u 21h
Autor: Marija Jurić Zagorka
Redatelj: Zlatko Vitez
Adaptacija: Zlatko Vitez
Kostimografija: Elvira Ulip
Scenografija: Miljenko Sekulić
Glazba: Arsen Dedić & Drago Britvić
Aranžman songova: Zvonko Presečki
Rasvjeta: Dražen Dundović
Ton: Marko Vodeničar
Tehnika: Enes Hodžić & Daniel Pavlović
Marketing: Elizabeta Nestić & Nikolina Radenić
Odnosi sa javnošću: Elizabeta Nestić & Igor Rogina
Produkcija: GD HISTRION
Cijena ulaznice: 100kn
Cijena ulaznice sa popustom: 80kn (Popust imaju umirovljenici, invalidi, đaci, studenti, vojnici, nezaposlene osobe i grupe)

Izvođači: Vini Jurčić, Ivan Čuić, Zlatko Vitez, Franjo Kuhar, Žarko Savić, Pero Juričić, Davor Svedružić, Ivica Pucar, Žarko Potočnjak, Ivan Magud, Martin Kuhar, Mirela Brekalo-Popović, Zlatko Ožbolt i Ivan Jončić