Uloga mesa u prehrani ljudi je u današnje vrijeme česta tema diskusija. S jedne strane, meso ima bez sumnje visoku nutritivnu vrijednost, a s druge strane je uočena povezanost konzumacije mesa i pojave nekih kroničnih bolesti. U razvijenim društvima meso i mesni proizvodi su dio svakodnevne prehrane, a na njihovu konzumaciju utječu razni faktori, kao što su nutritivna vrijednost, senzorska svojstva, cijena, sigurnost, utjecaj na zdravlje i slično.
Meso i mesni proizvodi važni su izvori:
- proteina i slobodnih aminokiselina
- vitamina pri čemu se ističu vitamin B skupine
- mineralnih tvari kao što su cink, željezo i selen
Svakako je poznato da su proteini gradivni materijali ljudskog tijela te čine mišiće, kožu, nokte, kosti, enzime, antitijela te su neizostavni dio naše prehrane. Proteini životinjskog podrijetla su do 30% lakše probavljiviji od proteina biljnog podrijetla te sadrže kompletni aminokiselinski sastava, a zbog toga su i dio prehrane sportaša i rekreativaca. Također, većina popularnih dijeta stavljaju naglasak na povećanje unosa proteina jer pridonose osjećaju sitosti, a posebice u kombinaciji s hranom koja sadrži visoki udio vlakana. No, iako se najčešće ističu prednosti proteina navedeni vitamini i mineralne tvari imaju niz pozitivnih funkcija poput utjecaja na pravilan rast i dojenčadi i djece, održavanja adekvatnog statusa željeza, podržavana rada imunološkog sustav… Međutim, meso i mesne prerađevine mogu sadržavati masti, zasićene masne kiseline, kolesterol i sol, koje u prilikom neumjerene konzumacije mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.
U današnje vrijeme velika polemika se vodi oko mesnih prerađevina te uporabi aditiva u mesno industriji. No, proizvođači se okreću “starinskom” načinu preradi mesa i poboljšavanja organoleptičkih svojstava suhomesnatih proizvoda s prirodnim dodacima – začinima te danas na tržištu postoji niz suhomesnatih proizvoda bez dodanih aditiva i sa smanjenim udjelom soli.
Stoga, izbacivanje ove skupine namirnica iz prehrane nije opravdano te se meso i mesne prerađevine mogu konzumirati umjereno u sklopu raznovrsne prehrane. Time zadovoljavamo naša nepca, ali i postižemo maksimalnu dobrobiti iz ove skupine namirnica.
U koliko vas zanimaju slične rasprave i komentari renomiranih domaćih i stranih stručnjak iz područja prehrane i srodnih znanosti priključite se 6. Međunarodnom Kongresu Nutricionista od 26. do 28. listopada 2018. u hotelu Panorama Zagreb, a prijaviti se možete putem službene web stranice.
Petra Mamić, mag. nutr.
Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma
