No one se uz posao i karijeru, za razliku od muškaraca, više bave i kućanskim poslovima.
– Kod mlađih generacija roditelja i otac i majka podjednako vremena provode s djecom u igri ili u pisanju zadaća. Muž kuha u približno u četrdeset posto slučajeva, a podjednako sa suprugom iznosi smeće. Muškarci su skloniji usisavanju prašine, međutim, pranje rublja izbjegavaju. Čak 98 posto žena u obitelji oženjenog para brine o pranju rublju, a broj muškaraca koji glačaju je tek neznatno veći od onog koji zna uključiti perilicu za rublje,– objasnila je za She.hr profesorica sociologije i etnologije Željka Jelavić, predavačica u Centru za ženske studije i članica Ženske mreže Hrvatska.
Bijeg muškaraca od brige za dom može se pripisati patrijarhatu. Njime označavamo društveni sustav u kojem muškarci imaju dominantnu moć u javnom i privatnom životu. Svoju nadmoć patrijarhalni muškarci dakako koriste i u obiteljskim odnosima.
Starija generacija
Željka Jelavić objasnila je kako starije generacije muževa i očeva izbjegavaju bilo kakvu vrstu posla vezanu uz pranje, kuhanje, njegu djece, a obavljali bi teže fizičke poslove poput cijepanja drva ili popravljanja kućanskih aparata i automobila.
Irena K. i Ivan K. u braku su već trideset i četiri godine, no on nikada nije baš previše pomagao u kućanskim poslovima. Za She.hr Irena je ukratko ispričala kako to izgleda u njihovom kućanstvu.
– Suprug je druga generacija i odgojen je na drugačiji način, a i ja sam bila premlada kad sam se udala da ga podučim. Takva je situacija bila i u mojoj kući ,dok sam bila mlađa. Majka je obavljala kućanske poslove i radila, a tata je radio duple smjene. Na poslu je bio i u jutro i popodne pa mi je mamina briga za sve bila nekako normalna. Pokušavala sam supruga kasnije, kada sam dobila djecu, osvijestiti da mi treba pomoć te ga metodom prijateljskog uvjeravanja potaknuti na rad, ali nisam uspjela pa je i danas kod nas situacija ista. Rijetko kada ga uspijem nagovoriti da mi pomogne. Čak i kada sam bolesna i primjerice ležim u krevetu s visokom temperaturom zna mi doći i upitati me što je danas za ručak, a ja se ne mogu pomaknuti iz kreveta – požalila se za She.hr Irena K.
Postoje različiti tipovi obitelji u različitim društvima
Na obitelj i odnose unutar nje u Hrvatskoj utjecali su različiti faktori kao na primjer industrijalizacija, iseljavanje stanovništva u prekomorske zemlje, migracije sa sela u grad, veća prisutnost žena na tržištu rada, informatizacija društva i razvoj reproduktivnih tehnologija kao na primjer medicinski potpomognuta oplodnja.
Za stvaranje obitelji – brak više nije nužnost. Sve više parova odlučuje se za zajednički život bez „potpisivanje papira“. U brak stupaju vrlo često i onda kada već imaju djecu ili godine iskustva u zajedničkom životu kao par.
– Suvremene obrazovane žene koje se žele ostvariti u poslu nisu spremne napustiti godine školovanja i napredovanja u karijeri kako bi ostale same u brizi za kuću. Teret obiteljskog posla žele podijeliti sa svojim partnerima. U tome je smislu važno na početku veze vrlo jasno postaviti svoja očekivanja. Naime, odnosi koji su utemeljeni na jasnoći, a ne podliježu trikovima i smicalicama, imaju znatno više šanse za dugotrajnost i zadovoljstvo obaju partnera – rekla je Jelavić.
David trenutno živi sam, ima dvadeset i devet godina, a do nedavno je živio sa roditeljima.
– Obavljam kućne poslove, jer moram. Prije, u roditeljskom domu smo svi pomalo pomagali, ali je većinu tereta ipak podnijela majka. Zapravo mi to jako teško pada i dešava se da svaki dan počistim nešto i kad prođem cijelu kuću opet moram iz početka, jer onaj prvi dio već je ponovno zamazan. Kada se oženim nisam siguran da li ću pomagati ženi, ali pretpostavljam da hoću. Znam da ću sigurno pomagati oko djece.
"Radije platim čistačici"
Istraživanja su pokazala da parovi koji zajedno žive imaju veću spremnost za dijeljenje kućanskih poslova.
– Jednakost u odnosima posljedica je kako individualnih postignuća tako i promjene društvene svijesti o ulozi muškaraca i žena u društvu. Upravo su žene u borbi za ostvarivanje svojih građanskih i ljudskih prava ukazivale na to da je količina neplaćenog ženskog rada bitna za održavanje obitelji te da ga je potrebno i adekvatno vrednovati,– naglašava Jelavić.
Boris P. je otac dviju djevojčica. Tri dana tjedno živi u Zagrebu, a ostale dane živi sa svojom obitelji u Osijeku.
– Ne pomažem ženi čistiti, radije jednom tjedno platim nekom i to je to. Užasno me živcira usisavanje, radije bi dva sata prao suđe nego pola sata usisavao,- rekao je Boris P., a s njim bi se zasigurno složili i mnogi drugi oženjeni muškarci.
– Kod mlađih generacija roditelja i otac i majka podjednako vremena provode s djecom u igri ili u pisanju zadaća. Muž kuha u približno u četrdeset posto slučajeva, a podjednako sa suprugom iznosi smeće. Muškarci su skloniji usisavanju prašine, međutim, pranje rublja izbjegavaju. Čak 98 posto žena u obitelji oženjenog para brine o pranju rublju, a broj muškaraca koji glačaju je tek neznatno veći od onog koji zna uključiti perilicu za rublje,– objasnila je za She.hr profesorica sociologije i etnologije Željka Jelavić, predavačica u Centru za ženske studije i članica Ženske mreže Hrvatska.
Bijeg muškaraca od brige za dom može se pripisati patrijarhatu. Njime označavamo društveni sustav u kojem muškarci imaju dominantnu moć u javnom i privatnom životu. Svoju nadmoć patrijarhalni muškarci dakako koriste i u obiteljskim odnosima.
Starija generacija
Željka Jelavić objasnila je kako starije generacije muževa i očeva izbjegavaju bilo kakvu vrstu posla vezanu uz pranje, kuhanje, njegu djece, a obavljali bi teže fizičke poslove poput cijepanja drva ili popravljanja kućanskih aparata i automobila.
Irena K. i Ivan K. u braku su već trideset i četiri godine, no on nikada nije baš previše pomagao u kućanskim poslovima. Za She.hr Irena je ukratko ispričala kako to izgleda u njihovom kućanstvu.
– Suprug je druga generacija i odgojen je na drugačiji način, a i ja sam bila premlada kad sam se udala da ga podučim. Takva je situacija bila i u mojoj kući ,dok sam bila mlađa. Majka je obavljala kućanske poslove i radila, a tata je radio duple smjene. Na poslu je bio i u jutro i popodne pa mi je mamina briga za sve bila nekako normalna. Pokušavala sam supruga kasnije, kada sam dobila djecu, osvijestiti da mi treba pomoć te ga metodom prijateljskog uvjeravanja potaknuti na rad, ali nisam uspjela pa je i danas kod nas situacija ista. Rijetko kada ga uspijem nagovoriti da mi pomogne. Čak i kada sam bolesna i primjerice ležim u krevetu s visokom temperaturom zna mi doći i upitati me što je danas za ručak, a ja se ne mogu pomaknuti iz kreveta – požalila se za She.hr Irena K.
Postoje različiti tipovi obitelji u različitim društvima
Na obitelj i odnose unutar nje u Hrvatskoj utjecali su različiti faktori kao na primjer industrijalizacija, iseljavanje stanovništva u prekomorske zemlje, migracije sa sela u grad, veća prisutnost žena na tržištu rada, informatizacija društva i razvoj reproduktivnih tehnologija kao na primjer medicinski potpomognuta oplodnja.
Za stvaranje obitelji – brak više nije nužnost. Sve više parova odlučuje se za zajednički život bez „potpisivanje papira“. U brak stupaju vrlo često i onda kada već imaju djecu ili godine iskustva u zajedničkom životu kao par.
– Suvremene obrazovane žene koje se žele ostvariti u poslu nisu spremne napustiti godine školovanja i napredovanja u karijeri kako bi ostale same u brizi za kuću. Teret obiteljskog posla žele podijeliti sa svojim partnerima. U tome je smislu važno na početku veze vrlo jasno postaviti svoja očekivanja. Naime, odnosi koji su utemeljeni na jasnoći, a ne podliježu trikovima i smicalicama, imaju znatno više šanse za dugotrajnost i zadovoljstvo obaju partnera – rekla je Jelavić.
David trenutno živi sam, ima dvadeset i devet godina, a do nedavno je živio sa roditeljima.
– Obavljam kućne poslove, jer moram. Prije, u roditeljskom domu smo svi pomalo pomagali, ali je većinu tereta ipak podnijela majka. Zapravo mi to jako teško pada i dešava se da svaki dan počistim nešto i kad prođem cijelu kuću opet moram iz početka, jer onaj prvi dio već je ponovno zamazan. Kada se oženim nisam siguran da li ću pomagati ženi, ali pretpostavljam da hoću. Znam da ću sigurno pomagati oko djece.
"Radije platim čistačici"
Istraživanja su pokazala da parovi koji zajedno žive imaju veću spremnost za dijeljenje kućanskih poslova.
– Jednakost u odnosima posljedica je kako individualnih postignuća tako i promjene društvene svijesti o ulozi muškaraca i žena u društvu. Upravo su žene u borbi za ostvarivanje svojih građanskih i ljudskih prava ukazivale na to da je količina neplaćenog ženskog rada bitna za održavanje obitelji te da ga je potrebno i adekvatno vrednovati,– naglašava Jelavić.
Boris P. je otac dviju djevojčica. Tri dana tjedno živi u Zagrebu, a ostale dane živi sa svojom obitelji u Osijeku.
– Ne pomažem ženi čistiti, radije jednom tjedno platim nekom i to je to. Užasno me živcira usisavanje, radije bi dva sata prao suđe nego pola sata usisavao,- rekao je Boris P., a s njim bi se zasigurno složili i mnogi drugi oženjeni muškarci.
You must be logged in to post a comment Login