Autorice, sedam logopedica iz Sekcije predškolskih logopeda Hrvatskog logopedskog društva, a koje rade u zagrebačkim dječjim vrtićima priručnik su prvenstveno namijenile roditeljima, ali i odgajateljima, pedijatrima i ostalim stručnjacima.
Jedan od recenzenata, specijalist otorinolaringolog, dr Borut Marn iz Klinike za dječje bolesti Zagreb istakao je na nedavnom predstavljanju knjige kako se u Hrvatskoj svake godine otkrije oko 4000 djece s određenim smetnjama u jeziku i govoru, od toga oko 1000 u Zagrebu. Ujedno je istaknuo da je Hrvatska jedna od šest zemalja u Europi u kojoj se provodi program ranog otkrivanja poremećaja sluha kod djece.
Program ranog otkrivanja poremećaja sluha
Oni se sada otkrivaju u prvim mjesecima djetetova života, a ne kao prije, u dobi od dvije do tri godine. Osim logopeda kojih inače ima premalo, u tom smislu mogu pomoći i odgojitelji, zatim pedijatri, liječnici opće medicine, kao i roditelji koji mogu biti najjača karika.
– Ideja nam je bila objediniti na jednom mjestu najčešće poremećaje jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi. Obuhvatile smo razvoj jezika i govora od rođenja do sedme godine, poremećaje izgovora, jezične teškoće, poremećaje ritma i tempa. Također, tu su i poremećaji glasa, osobitosti jezika i govora djece s teškoćama u razvoju te oštećenje sluha kod predškolske djece i razvoj predvještina čitanja i pisanja,– rekla je za portal She.hr Iva Mesec, prof. logoped iz Dječjeg vrtića Leptir, jedna od autorica priručnika.
Naglasila je kako je najčešći govorni poremećaj s kojim se logopedi susreću u praksi onaj koji se tiče poremećaja izgovora glasova. On se do određene dobi može tolerirati i tada se to naziva tepanje, a ne ispravi li se, prerasta u poremećaj.
Poremećaj izgovora obuhvaća izostavljanje glasova, međusobne zamjene i sve oblike nepravilnog izgovora glasova koji pripadaju izgovornom sustavu nekog jezika. Smatra se da bi dijete starije od pet i pol godina trebalo pravilno izgovarati sve glasove našeg izgovornog sustava.
Zato ih je važno riješiti u predškolskoj dobi da se ne bi reflektirali na učenje, čitanje i pisanje u školskoj dobi. Pritom, ističe Mesec, logopedi uvijek sugeriraju roditeljima da razgovaraju s djetetom i da mu objasne da se to može ispraviti.
Terapija mucanja kroz igru
Vrlo čest problem je i mucanje, poremećaj ritma i tempa govora. Obično se javlja između druge i pete godine života, a oko 2,4 posto djece predškolske dobi muca. Danas postoje različiti pristupi u logopedskoj terapiji mucanja.
Kad je riječ o predškolskom djetetu, terapija se najčešće provodi kroz igru i savjetovanjem roditelja kako se odnositi prema djetetovu govoru. U svakom slučaju, logopedska terapija mucanja dugotrajna je i kompleksna, a njezin je cilj ublažavanje poteškoća. Zbog ponovne pojave mucanja terapiju treba iznova provoditi. Po potrebi se u terapiju može uključiti i psiholog.
Jedan od recenzenata, specijalist otorinolaringolog, dr Borut Marn iz Klinike za dječje bolesti Zagreb istakao je na nedavnom predstavljanju knjige kako se u Hrvatskoj svake godine otkrije oko 4000 djece s određenim smetnjama u jeziku i govoru, od toga oko 1000 u Zagrebu. Ujedno je istaknuo da je Hrvatska jedna od šest zemalja u Europi u kojoj se provodi program ranog otkrivanja poremećaja sluha kod djece.
Program ranog otkrivanja poremećaja sluha
Oni se sada otkrivaju u prvim mjesecima djetetova života, a ne kao prije, u dobi od dvije do tri godine. Osim logopeda kojih inače ima premalo, u tom smislu mogu pomoći i odgojitelji, zatim pedijatri, liječnici opće medicine, kao i roditelji koji mogu biti najjača karika.
– Ideja nam je bila objediniti na jednom mjestu najčešće poremećaje jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi. Obuhvatile smo razvoj jezika i govora od rođenja do sedme godine, poremećaje izgovora, jezične teškoće, poremećaje ritma i tempa. Također, tu su i poremećaji glasa, osobitosti jezika i govora djece s teškoćama u razvoju te oštećenje sluha kod predškolske djece i razvoj predvještina čitanja i pisanja,– rekla je za portal She.hr Iva Mesec, prof. logoped iz Dječjeg vrtića Leptir, jedna od autorica priručnika.
Naglasila je kako je najčešći govorni poremećaj s kojim se logopedi susreću u praksi onaj koji se tiče poremećaja izgovora glasova. On se do određene dobi može tolerirati i tada se to naziva tepanje, a ne ispravi li se, prerasta u poremećaj.
Poremećaj izgovora obuhvaća izostavljanje glasova, međusobne zamjene i sve oblike nepravilnog izgovora glasova koji pripadaju izgovornom sustavu nekog jezika. Smatra se da bi dijete starije od pet i pol godina trebalo pravilno izgovarati sve glasove našeg izgovornog sustava.
Zato ih je važno riješiti u predškolskoj dobi da se ne bi reflektirali na učenje, čitanje i pisanje u školskoj dobi. Pritom, ističe Mesec, logopedi uvijek sugeriraju roditeljima da razgovaraju s djetetom i da mu objasne da se to može ispraviti.
Terapija mucanja kroz igru
Vrlo čest problem je i mucanje, poremećaj ritma i tempa govora. Obično se javlja između druge i pete godine života, a oko 2,4 posto djece predškolske dobi muca. Danas postoje različiti pristupi u logopedskoj terapiji mucanja.
Kad je riječ o predškolskom djetetu, terapija se najčešće provodi kroz igru i savjetovanjem roditelja kako se odnositi prema djetetovu govoru. U svakom slučaju, logopedska terapija mucanja dugotrajna je i kompleksna, a njezin je cilj ublažavanje poteškoća. Zbog ponovne pojave mucanja terapiju treba iznova provoditi. Po potrebi se u terapiju može uključiti i psiholog.
You must be logged in to post a comment Login