Obitelj

Hrvati žele znati što jedu

Svaki treći  građanin ne vjeruje deklaracijama na prehrambenim proizvodima.
Istraživanje GfK „Znate li što jedete?“ pokazalo je da većina Hrvata ne zna kakve je kvalitete hrana koju konzumiraju te da žele potvrdu kvalitete proizvoda koje svakodnevno koriste od strane relevantnih institucija. Dok većina (80,1%) čita deklaraciju prilikom kupovine prehrambenih proizvoda, čak 36,5% smatra da sirovinski sastav proizvoda najčešće nije jednak onome na deklaraciji.

Laboratorij hrane i pića u suradnji s ključnim institucijama i osobama iz područja znanosti o hrani predstavio je danas prvi hrvatski certifikat Izvrsnosti kvalitete prehrambenih proizvoda.

To je prva hrvatsku oznaku namijenjenu isključivo laboratorijski dokazano kvalitetnim proizvodima. Iza oznake Izvrsnost proizvoda na proizvodu krije se niz egzaktnih pokazatelja: mikrobioloških, kemijskih i senzorskih osobnosti hrane koji uz ocjenu podobnosti ambalaže čine jedinstvenu cjelinu proizvoda kao takvog.



Darija Vranešić Bender, kao nutricionistica tvrdi: „Istraživanja pokazuju kako gotovo polovica populacije Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu, a studije o prehrambenim navikama ukazuju na nedovoljan unos nutritivno vrijednih namirnica. Sustav vrednovanja nutritivnih svojstava proizvoda čini jedan od bitnih dijelova sveukupnog ocjenjivanja kvalitete proizvoda što u konačnici potrošačima omogućuje lakše prepoznavanje nutritivno vrijednih proizvoda“.

O Laboratoriju hrane i pića i certifikatu „Izvrsnost proizvoda“

Iza oznake Izvrsnost proizvoda na proizvodu krije se niz egzaktnih pokazatelja: mikrobioloških, kemijskih i senzorskih osobnosti hrane koji uz ocjenu podobnosti ambalaže čine jedinstvenu cjelinu proizvoda kao takvog. U Hrvatskoj ne postoje slične oznake kvalitete, iako postoje druge oznake kojima se vrednuju između ostalog i prehrambeni proizvodi. No, velika je razlika u načinu vrednovanja proizvoda, jer postojeće oznake nisu oznake kvalitete budući da se ti certifikati dodjeljuju na temelju rezultata anketiranja potrošača, a ne temeljem rezultata laboratorijskih istraživanja.

LHiP funkcionira po agencijskom principu kako bi zadržao maksimalnu neovisnost i osigurao sudjelovanje najboljih odnosno najkompetentnijih partnera za obavljanje svojih djelatnosti. LHiP je okupio najvažnije i najstručnije ljude iz akademske zajednice (Prehrambeno-biotehnološki fakultet), laboratorijske prakse u kontroli kvalitete hrane (Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, itd.), regulatore (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatska agencija za hranu, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista), te eminentne neovisne privatne institucije (Vinart) kako bi na najbolji način obuhvatili temu kontrole i definiranja novog sveobuhvatnog sustava kvalitete prehrambenih proizvoda.

 

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Otkaži odgovor

Ne propustite

Brinimo jedna o drugoj

Akne, suha koža i kosa, lomljivi nokti pa čak i stanja poput ekcema, dijelom su rezultat genetike, a dijelom neadekvatne prehrane.

Savjeti stručnjaka

Kompulzivno prejedanje je težak, potencijalno životno ugrožavajući, ali i izlječiv poremećaj prehrane.

Budi fit

Možemo li pravilnom prehranom utjecati na starenje?

Savjeti stručnjaka

Još donedavno ljudi su jeli manje, a kretali se više.

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version