Liječenje inzulinske rezistencije podrazumijeva prvo promjenu režima prehrane, ali se često moraju uključiti i lijekovi koji se koriste i u terapiji dijabetesa melitusa. To su najčešće metformin (Glucophage), koji olakšava preuzimanje glukoze iz krvi od strane mišićnih i masnih stanica, te sprječava oslobađanje glukoze iz jetre. Postoje i lijekovi koji utječu na povećanje osjetljivosti na insulin, kao i lijekovi koji smanjuju apsorpciju glukoze u crijevima, ali ove lijekove vam može preporučiti samo doktor nakon konzultacija.
Ništa bez pravilne prehrane
Bez pravilne prehrane se ne može riješiti inzulinska rezistencija. Često pacijenti pitaju mogu li samo piti tablete koje im preporučim ja ili endokrinog, ali odgovor je “NE” jer nema rezultata. Prevencija i mijenjanje navika jedini je način da se riješi inzulinska rezistencija. Povećanje postotka mišićne mase u ukupnom sastavu tijela i to na račun smanjenja postotka masti je ključni faktor za kontrolu inzulinske rezistencije i sprječavanje prelaska inzulinske rezistencije u dijabetes. Umjerena fizička aktivnost, koja se kontinuirano upražnjava, trening anaerobnog i aerobnog tipa blagotvorno utječe na pacijente s inzulinskom rezistencijom. Kada dođe do manjeg gubitka tjelesne mase uz reguliranje prehrane i aerobni i anaerobni trening, dolazi do značajnog poboljšanja laboratorijskih nalaza vrijednosti ŠUK i Inzulina u OGTT testu.
Plan prehrane i dijetetski režimi uz adekvatnu oralnu terapiju lijekovima se u ovom slučaju formiraju isključivo pod nadzorom doktora nutricioniste. Izbor namirnica podrazumijeva izbor namirnica čiji je glikemijski index niži od 50 i hranu bogatu vlaknima, proteinima i mastima. Hrana čiji je glikemijski indeks viši od 50 treba izbjegavati. To su prosti šećeri (bijeli šećer, braon šećer, med ), slatkiše, sokove, bijelo brašno, bijelu rižu, bijeli krumpir, pivo, kokice, mliječnu čokoladu.
Planirajte obroke
Savjetuje se planiranje obroka koristeći što manje termički obrađeno voće i povrće, bogato vlaknima (brokula, špinat, pečurke, artičoke, grašak, zeleni grah, rajčica, sjemenke). Jako je važno obratiti pažnju na adekvatan unos proteina i to iz namirnica kao što su riba, puretina, mliječni proizvodi, piletina i jaja. Osobama s inzulinskom rezistencijom preporučuje se redukcijska dijeta, uravnotežena u sastavu namirnica, a sa smanjenim kalorijskim unosom. Dnevno smanjenje unosa kalorija za 500 do 1000 kcal može dovesti do smanjenja tjelesne težine. Tako se smanjuje i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje tjelesne težine za 20% reducira kardiovaskularni rizik za 40%, ali i manja smanjenja težine za 5-10% pozitivno utiču na krvni pritisak i na sniženje masnoće i glukoze tj.šećera u krvi.
Sve navedene namirnice su zastupljene u mediteranskoj prehrani i zato je mediteranska ishrana zlatni standard za pacijente koji imaju problem inzulinska rezistencija. Integralne žitarice i hrana bogata vlaknima snižava ukupni i LDL-kolesterol povećanim lučenjem žučnih kiselina te smanjenom sintezom kolesterola i masnih kiselina. Hrana bogata vlaknima popravlja glikemiju i poboljšava inzulinski odgovor. Sve ovo dovodi do boljih laboratorijskih vrijednosti inzulina i šećera u krvi. Mediteranska dijeta bazirana je na pojačanoj tjelesnoj aktivnosti najbolje 1 h šetnje svakodnevno ili 7000 koraka dnevno. U mediteranskoj ishrani najviše je zastupljeno povrće, grahorice, voće, orašasto voće, maslinovo ulje, cerealije, umjereno riba, mlijeko, sir, jogurt i piletina te crno vina, a vrlo malo crvenog mesa i zasićenih masnih kiselina.
Inzulinska rezistencija se sve više javlja kod osoba koje imaju višak kilograma i kojima je neophodan nutricionista kako bi korigirali svoju ishranu i izbjegli mogućnost da dobiju dijabetes.
Mr sc.dr Gordana Ljoljić Dolić, specijalista fizijatar-nutricionista
