Uz uspjeh u srednjoj školi posebno se gledaju bodovi koje će maturant sakupiti na državnoj maturi. Obvezni predmeti koji će se bodovati pri upisu su hrvatski jezik, matematika te strani ili klasični jezik s naznakom više ili osnovne razine. Bodovat će se i izborni predmeti, a koji su to odlučuje svaki studij za sebe. Pojedini studiji imat će i dodatna testiranja, primjerice stomatologija i umjetničke akademije.
Bodovanje na primjeru PMF-a
Postoji asimetrija u uključivanju matematike i hrvatskog jezika kao onih koji ulaze u uvjete za bodovanje za upis. To znači ako netko upisuje studij matematike, znanje hrvatskog jezika ne bi trebalo biti presudno. Senat je predložio da fakulteti koji su automatski podrazumijevali državnu maturu, a time i bodove iz matematike i hrvatskog jezika, sada više boduju hrvatski jezik za društvene studije hrvatski ili matematiku za prirodoslovne.
Pretpostaviti ćemo da se vaše dijete želi upisati na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) smjer fizika.
Ako je dijete završilo opću gimnaziju, položilo državnu maturu (što mu je i obavezno), za upis na PMF bodovati će se:
Kako trenutačno stvari stoje srednjoškolske ocjene donose 30 posto bodova, viša razina matematike 35 posto, a fizika nosi 30 posto. Dodatni bodovi se dobivaju ako je učenik postigao neki drugi uspjeh, primjerice za državno natjecanje ostvaruje pet posto. Jedino s tih pet posto postiže se maksimalan broj bodova.
Ako je, pak, vaše dijete završilo četverogodišnju strukovnu školu situacija će biti malo drugačija. Morati će se kasnije raspitati o uvjetima za upis, jer su za sada još nisu utvrđene pojedinosti. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa još nije donijelo odluku o tome da li će učenici strukovnih škola, koji nisu dužni polagati državnu maturu, polagati cijelu maturu ili samo eliminatorne predmete za fakultet koji žele upisati, što je u ovom slučaju matematika (viša razina) i fizika.
Ocjena na decimale
Rezultati s mature sada dijelom preuzimaju ulogu koju su prije imali klasifikacijski ispiti za fakultete.
– Novost je još i ta da se uzima prosječna ocjena na decimale, tako da će se dobiti detaljniji uvid. Nisu više stroge granice oko toga je li netko odličan ili vrlo dobar, već ako ima 3,8 onda će se na taj način omogućiti preciznije i realističnije rangiranje,- rekao je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu..
U svemu tome postoje situacije koje se možda neće sasvim uklopiti poput ljudi koji su već ranije završili srednje škole, stranih studenti, onih koji žele promijeniti studij i slično.
– Sveučilišta će se truditi da i njih uklopiti u program. No, moramo još vidjeti kako će izgledati ova probna godine,- kaže Bjeliš.
Informatičko objedinjavanje
– Postojat će i informatička pratnja cijelom sustavu tako da će svi podaci biti lako dostupni svim visokoškolskim ustanovama. Iz te baze moći će se raditi rangiranja, – objašnjava Bjeliš.
Na državnoj maturi najprije će se prolaziti kroz izborne kolegije.
– Pretpostavljam da će se izborni predmeti rješavati ranije u proljeće, a kasnije će se prolaziti kroz obavezne ispite. Morat će se izabrati razina ispita koja odgovara fakultetu koji želite upisati. Ako će državni sustav biti tako uređen, unaprijed će se trebati izjasniti na koji se fakultet želite upisati ili koje su vaše preferencije, no to moramo tek razraditi. Nadamo se da će se tako puno brže, jednostavnije i efikasnije dolaziti do rang lista, – kaže Bjeliš.
Podaci o primjeni rezultata državne mature pri upisima biti će objavljeni 1. ožujka ove godine u posebnoj brošuri koja će svima biti dostupna na 13. smotri Sveučilište u Zagrebu koja se održava od 2. do 4. travnja.
Državna matura i za strukovne škole?
– Otprilike ovako stoje omjeri: nešto manje od četvrtine učenika je u gimnazijama, nešto više od polovice je u četverogodišnjim strukovnim školama i nešto manje od četvrtine su u strukovnim trogodišnjim školama. Sve zajedno ih je oko 48 tisuća: Za razne vrste tercijarnog školovanja se zadnjih godina upisalo oko 38 tisuća. Pa, ako pogledamo te brojke trebala bi se u budućnosti uvesti državna matura i u strukovne škole,- zaključio je Aleksa Bjeliš.
Bodovanje na primjeru PMF-a
Postoji asimetrija u uključivanju matematike i hrvatskog jezika kao onih koji ulaze u uvjete za bodovanje za upis. To znači ako netko upisuje studij matematike, znanje hrvatskog jezika ne bi trebalo biti presudno. Senat je predložio da fakulteti koji su automatski podrazumijevali državnu maturu, a time i bodove iz matematike i hrvatskog jezika, sada više boduju hrvatski jezik za društvene studije hrvatski ili matematiku za prirodoslovne.
Pretpostaviti ćemo da se vaše dijete želi upisati na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) smjer fizika.
Ako je dijete završilo opću gimnaziju, položilo državnu maturu (što mu je i obavezno), za upis na PMF bodovati će se:
- završena srednja škola (prosjek ocjena u srednjoj školi),
- rezultati državne mature iz predmeta matematike (viša razina) što je eliminatorni uvjet za upis i još fizika kao izborni predmet,
- dodatni bodovi se mogu ostvariti ako je učenik postigao uspjeh na nekom od učeničkih natjecanja iz fizike i matematike.
Kako trenutačno stvari stoje srednjoškolske ocjene donose 30 posto bodova, viša razina matematike 35 posto, a fizika nosi 30 posto. Dodatni bodovi se dobivaju ako je učenik postigao neki drugi uspjeh, primjerice za državno natjecanje ostvaruje pet posto. Jedino s tih pet posto postiže se maksimalan broj bodova.
Ako je, pak, vaše dijete završilo četverogodišnju strukovnu školu situacija će biti malo drugačija. Morati će se kasnije raspitati o uvjetima za upis, jer su za sada još nisu utvrđene pojedinosti. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa još nije donijelo odluku o tome da li će učenici strukovnih škola, koji nisu dužni polagati državnu maturu, polagati cijelu maturu ili samo eliminatorne predmete za fakultet koji žele upisati, što je u ovom slučaju matematika (viša razina) i fizika.
Ocjena na decimale
Rezultati s mature sada dijelom preuzimaju ulogu koju su prije imali klasifikacijski ispiti za fakultete.
– Novost je još i ta da se uzima prosječna ocjena na decimale, tako da će se dobiti detaljniji uvid. Nisu više stroge granice oko toga je li netko odličan ili vrlo dobar, već ako ima 3,8 onda će se na taj način omogućiti preciznije i realističnije rangiranje,- rekao je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu..
U svemu tome postoje situacije koje se možda neće sasvim uklopiti poput ljudi koji su već ranije završili srednje škole, stranih studenti, onih koji žele promijeniti studij i slično.
– Sveučilišta će se truditi da i njih uklopiti u program. No, moramo još vidjeti kako će izgledati ova probna godine,- kaže Bjeliš.
Informatičko objedinjavanje
– Postojat će i informatička pratnja cijelom sustavu tako da će svi podaci biti lako dostupni svim visokoškolskim ustanovama. Iz te baze moći će se raditi rangiranja, – objašnjava Bjeliš.
Na državnoj maturi najprije će se prolaziti kroz izborne kolegije.
– Pretpostavljam da će se izborni predmeti rješavati ranije u proljeće, a kasnije će se prolaziti kroz obavezne ispite. Morat će se izabrati razina ispita koja odgovara fakultetu koji želite upisati. Ako će državni sustav biti tako uređen, unaprijed će se trebati izjasniti na koji se fakultet želite upisati ili koje su vaše preferencije, no to moramo tek razraditi. Nadamo se da će se tako puno brže, jednostavnije i efikasnije dolaziti do rang lista, – kaže Bjeliš. Podaci o primjeni rezultata državne mature pri upisima biti će objavljeni 1. ožujka ove godine u posebnoj brošuri koja će svima biti dostupna na 13. smotri Sveučilište u Zagrebu koja se održava od 2. do 4. travnja.
Državna matura i za strukovne škole?
– Otprilike ovako stoje omjeri: nešto manje od četvrtine učenika je u gimnazijama, nešto više od polovice je u četverogodišnjim strukovnim školama i nešto manje od četvrtine su u strukovnim trogodišnjim školama. Sve zajedno ih je oko 48 tisuća: Za razne vrste tercijarnog školovanja se zadnjih godina upisalo oko 38 tisuća. Pa, ako pogledamo te brojke trebala bi se u budućnosti uvesti državna matura i u strukovne škole,- zaključio je Aleksa Bjeliš.
You must be logged in to post a comment Login