Rješenje kojim se utvrđuje da "Kumpanija" na otoku Korčuli ima obilježje nematerijalnoga kulturnog dobra te utvrđuje sustav mjera zaštite potpisao je početkom srpnja ministar kulture Božo Biškupić.
Ne zna se točno kad je "Kumpanija" nastala. Jedni taj ples vezuju uz dolazak Hrvata na otoke, a drugi za slične plesove koji su iz srednje Europe stigli na Korčulu krajem 14. stoljeća.
Tradicija plesa s mačevima održava se danas u korčulanskim mjestima: Žrnovu-Postrani, Pupnatu, Smokvici, Čari, Blatu i u Veloj Luci.
Najstariji sačuvani dokument je Zakon kumpanije sela Žrnova, koji nosi nadnevak 15. ožujka 1620. godine, a čuva se u zadarskom arhivu.
Današnji nositelji tradicije i čuvari običaja korčulanske kumpanije jest "Kumpanjija" iz Blata, Smokvice, Pupnata i Čare te Kulturno-prosvjetno društvo "Bratska sloga" Žrnovo-Postrana i Folklorni ansambl "Kumpanija" iz Vele Luke.
Na Listu zaštićenih kulturnih dobara dosad je rješenjem ministra kulture uvršteno 77 nematerijalnih kulturnih dobara.
(Hina)
Ne zna se točno kad je "Kumpanija" nastala. Jedni taj ples vezuju uz dolazak Hrvata na otoke, a drugi za slične plesove koji su iz srednje Europe stigli na Korčulu krajem 14. stoljeća.
Tradicija plesa s mačevima održava se danas u korčulanskim mjestima: Žrnovu-Postrani, Pupnatu, Smokvici, Čari, Blatu i u Veloj Luci.
Najstariji sačuvani dokument je Zakon kumpanije sela Žrnova, koji nosi nadnevak 15. ožujka 1620. godine, a čuva se u zadarskom arhivu.
Današnji nositelji tradicije i čuvari običaja korčulanske kumpanije jest "Kumpanjija" iz Blata, Smokvice, Pupnata i Čare te Kulturno-prosvjetno društvo "Bratska sloga" Žrnovo-Postrana i Folklorni ansambl "Kumpanija" iz Vele Luke.
Na Listu zaštićenih kulturnih dobara dosad je rješenjem ministra kulture uvršteno 77 nematerijalnih kulturnih dobara.
(Hina)
In this article:
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login