One su pionirke svoga doba. One su inspiracija ženama diljem svijeta i utjelovljenje krilatice – SheRULES – ove dame svakako posjeduju istinsku ‘snagu žene’.
Prva žena dobitnica Nobelove nagrade – općenito
U lipnju 1903. godine Marie Curie je postala prva žena koja je obranila doktorski rad u Francuskoj, a u studenom te iste godine bračni par Curie i Henri Becquerel imenovani su dobitnicima Nobelove nagrade za fiziku zbog doprinosa razumijevanju “fenomena radijacije”.
Ispočetka je odbor nagradu htio uručiti isključivo Pierreu i Henriju, ali Magnus Gösta Mittag-Leffler, švedski matematičar i veliki borac za prava žena u znanosti na to ja ne vrijeme upozorio Pierrea. Pierre se žalio te je u konačnici i Marie nominirana za Nobelovu nagradu. Time je Marie postala prva žena koja je dobila ovu prestižnu nagradu.
Prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Prva dobitnica Nobelove nagrade za književnost je, ne baš iznenađujuće, švedska spisateljica Selma Lagerlöf nagrađena 1909. godine. Oduševila je švedske akademike svojom ‘razigranom maštom i duhovnom percepcijom’, a njezino je najpoznatije djelo ‘Saga o Gösti Berlingu’. Ona je i prva žena koja je postala članicom Švedske akademije.
Iako je prvenstveno poznata po svom književnom radu, Selma Lagerlöf bila je i politički vrlo angažirana i to prvenstveno u pogledu borbe za pravo glasa žena. Kao aktivna članica Liberalne stranke održala je mnoge inspirativne i žestoke govore, od kojih je najpoznatiji Država i dom (Hem och stat) održan na Međunarodnom kongresu za žensko pravo glasa u Stockholmu 1911., kao i onaj na slavljeničkom skupu 1919., kada je pravo glasa ženama u Švedskoj konačno i odobreno.
Prva žena u svemiru
Valentina Terješkova poletjela je 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu ‘Vostok 6’ i u tri dana 48 puta je obletjela Zemlju nakon čega se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju.
Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj II. svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.
Prva žena koja je preveslala put od Japana do Aljaske
Nakon 150 dana i više od 6000 km na moru, 28- godišnja Britanka Sarah Outen je 23. rujna, 2013. postala prva žena koja je sama preveslala put od Japana do Aljaske. Njezin prvotni plan bilo je veslanje od Japana do Kanade, ali su je struje odnijele do Aljaske.
Prva žena koja je doktorirala
Elena Lucrezia Cornaro Piscopia, filozofkinja iz Venecije plemenitog roda 25. lipnja 1678. postala je prva žena koja je ponijela titulu ‘doktorice filozofije’.
Elena Cornaro Piscopia rođena je u Palači Loredan u Veneciji, 5.lipnja 1646. Kada je imala sedam godina, počela je učiti latinski i grčki uz pomoć uglednih profesora, a uskoro je postala izvrsna u njima. Savladala je i hebrejski, španjolski, francuski i arapski te se kasnije zainteresirala za matematiku, filozofiju i teologiju. Po želji svog oca upisala je Sveučilište u Padovi i nakon napornog rada primila doktorat iz filozofije.
Prva žena koja je biciklom obišla svijet
Annie ‘Londonderry’ Cohen Kopchovsky 24. rujna, 1895. postala je prva žena koja je biciklom obišla svijet.
Londonderry je rođena 1870. godine u židovskoj obitelji u Rigi, no još kao dijete emigrirala je u SAD.
Prva žena koja je preplivala La Manche
Gertrude Ederle je 6. kolovoza 1926. godine stavila na sebe odijelo koje je dizajnirala njezina starija sestra: crvenu kapu, dvodijelni kupaći kostim i zaštitne naočale, premazala je tijelo lanolinom, vazelinom, maslinovim uljem i salom kako bi se zaštitila od meduza i hladnoće, te uskočila u more temperature 16 stupnjeva.
14 sati i 35 minuta kasnije bila je na drugoj obali u Kingsdownu, Kent.
Prva je žena koja je tromotornim avionom (Kanarinac) preletjela sjeverni Atlantik
Amelia Earhart je prva je žena koja je tromotornim avionom (Kanarinac) preletjela sjeverni Atlantik od 17. do 18. lipnja 1928. s pratiocem pilotom Wilmerom Stultzom.
Sasvim sama preletjela je sjeverni Atlantik od 20. do 21. svibnja 1932.
U srpnju 1935. letjela je sama od Havaja do Kalifornije 18 sati i 16 minuta pri čemu je preletjela 3860 kilometara.
1937. Amelija se odlučila za najveći izazov u svojem životu, željela je postati prva žena koja će preletjeti svijet. Dugi se let odvijao po planu, ali onda negdje u svibnju 1937. godine je nestala negdje iznad Tihog oceana i nikada je nisu našli.
Prva žena koja je doktorirala računalne znanosti
Sestra Mary Kennet Keller, rođena je u Ohiu 1914. godine, pristupila je Sestrama Milosrdnicama 1932. godine, a 1940. dala doživotne zavijete. Studirala je na DePaul sveučilištu, gdje je diplomirala matematiku i fiziku.
1965. godine postala je prva žena u Americi koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti. Nakon nekog vremena, sestra Kelller je osnovala odjel računalnih znanosti na sveučilištu Clarke u Iowi. Vodila je sveučilište otprilike 20 godina.
1965. godine postala je prva žena u Americi koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti. Nakon nekog vremena, sestra Kelller je osnovala odjel računalnih znanosti na sveučilištu Clarke u Iowi. Vodila je sveučilište otprilike 20 godina.
Prva žena koja je postala članica JAZU
Koliko je poznato, Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je u Hrvatskoj postala članica Akademije i koja je dvaput bila kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost, no nije je dobila.
Godina primanja u članstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (JAZU) je 1937., a godine koje se spominju u vezi s kandidaturom za Nobela su 1931. i 1937. Podatak o nominacijama prvi se put nalazi u članku Ivana Brlića „Životopis“ (1970) u zborniku radova o Ivani Brlić-Mažuranić.
