Zbog navodnog sustavnog spolnog uznemiravanje sindikalne povjerenice u sisačkom zatvoru posljednjih dana mnogi su se digli na noge. I dok jedna strana tvrdi kako je bilo spolnog uznemiravanja, a druga to negira, zanimalo nas je što žena obično može učiniti u situaciji ako je na poslu netko spolno uznemirava ili zlostavlja.
– O konkretnom primjeru ne bih željela suditi, trebaju se dobro ispitati obje strane. U svakom slučaju žena je jako hrabra što je izašla van s informacijom o seksualnom uznemiravanju. Većinom su preplašene i boje se govoriti, makar trpe,- kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.
Neprimjereno reagiranje prema ženi može se dogoditi u slučaju kada drugoj strani ponestane argumenata – primjerice, ako inzistira na ostvarenju nekog ugroženog prava. Svoju nemoć i nesposobnost nasilnik zamjenjuje seksualnim uznemiravanjem ili zlostavljanjem.
– Iako zakoni bolje štite žrtvu nego prije, dokazati postojanje seksualnog uznemiravanja je prilično teško. Poznato je kako se žene znaju obratiti za pomoć očekujući reakciju, međutim nailaze na šutnju,- ističe mr. sc. Maja Mamula iz udruge Ženska soba – Centar za seksualna prava koja je specijalizirana za psihologiju spolnosti.
Udruge nude pomoć
Pozitivna promjena u Hrvatskoj dogodila se prije dvije godine s izmjenom zakona koji regulira pitanja seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Tada se počela štiti žrtva.
– Žrtva više ne mora dokazivati da je nevina, već zlostavljač treba dokazati da nije kriv. Naime, prije se govorilo o tome da je žrtva izazivala zlostavljanje primjerice provokativnom odjećom ili šetanjem noću što je smiješno,- govori Sarnavka.
Osjete li se žene ugrožene na poslu ili bilo gdje drugdje mogu se javiti u „Žensku sobu“ ili udrugu „B.a.B.e“ gdje im pravne službe mogu pomoći u odluci o tužbi, a psiholozi savjetom.
– Iako se ponekad govori da je teško razlučiti granicu između koketiranja i seksualnog zlostavljanja, žena zna granicu. Ako netko prijeđe naše osobne granice – to je zlostavljanje. Prepoznat će se i po tome što se u prisutnosti zlostavljača osjećate nemoćno, gadi vam se i s mukom idete na posao,- govori Mamula.
Ne bojte se pričati
Seksualno uznemiravanje ne mora uvijek biti fizičko, to su i neumjesni komentar, širenje priča po uredu, ako ste u firmi.
– Zbog moguće nezaposlenosti žene se boje da će ako progovore izgubiti posao. Ipak, budite svjesni da će biti sve gore. Nađite nekoga tko je senzibilan prema vama te se nemojte bojati ispričati svoju priču,- poručuje Maja Mamula.
– O konkretnom primjeru ne bih željela suditi, trebaju se dobro ispitati obje strane. U svakom slučaju žena je jako hrabra što je izašla van s informacijom o seksualnom uznemiravanju. Većinom su preplašene i boje se govoriti, makar trpe,- kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.
Neprimjereno reagiranje prema ženi može se dogoditi u slučaju kada drugoj strani ponestane argumenata – primjerice, ako inzistira na ostvarenju nekog ugroženog prava. Svoju nemoć i nesposobnost nasilnik zamjenjuje seksualnim uznemiravanjem ili zlostavljanjem. – Iako zakoni bolje štite žrtvu nego prije, dokazati postojanje seksualnog uznemiravanja je prilično teško. Poznato je kako se žene znaju obratiti za pomoć očekujući reakciju, međutim nailaze na šutnju,- ističe mr. sc. Maja Mamula iz udruge Ženska soba – Centar za seksualna prava koja je specijalizirana za psihologiju spolnosti.
Udruge nude pomoć
Pozitivna promjena u Hrvatskoj dogodila se prije dvije godine s izmjenom zakona koji regulira pitanja seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Tada se počela štiti žrtva.
– Žrtva više ne mora dokazivati da je nevina, već zlostavljač treba dokazati da nije kriv. Naime, prije se govorilo o tome da je žrtva izazivala zlostavljanje primjerice provokativnom odjećom ili šetanjem noću što je smiješno,- govori Sarnavka.
Osjete li se žene ugrožene na poslu ili bilo gdje drugdje mogu se javiti u „Žensku sobu“ ili udrugu „B.a.B.e“ gdje im pravne službe mogu pomoći u odluci o tužbi, a psiholozi savjetom.
– Iako se ponekad govori da je teško razlučiti granicu između koketiranja i seksualnog zlostavljanja, žena zna granicu. Ako netko prijeđe naše osobne granice – to je zlostavljanje. Prepoznat će se i po tome što se u prisutnosti zlostavljača osjećate nemoćno, gadi vam se i s mukom idete na posao,- govori Mamula.
Ne bojte se pričati
Seksualno uznemiravanje ne mora uvijek biti fizičko, to su i neumjesni komentar, širenje priča po uredu, ako ste u firmi.
– Zbog moguće nezaposlenosti žene se boje da će ako progovore izgubiti posao. Ipak, budite svjesni da će biti sve gore. Nađite nekoga tko je senzibilan prema vama te se nemojte bojati ispričati svoju priču,- poručuje Maja Mamula.
You must be logged in to post a comment Login