Sveta Lucija slavi se 13. prosinca, a ujedno je to i dan kada sijemo božićnu pšenicu, kako bi je na Badnjak, ukrašenu najčešće trakicom u bojama hrvatske trobojnice, stavili na stol te u nju utaknuli svijeću, kao simbol svjetla koje će nam donijeti novorođeni Bog.
Sveta Lucija navjestiteljica je božićnog svjetla, zaštitnica onih koji su slijepi, tjelesno ili duhovno, zaštitnica je kovača, krojača, staklara i pisara, zaštitnica je očiju i vida, ali i stanovnika Turopolja u koje se tradicionalno hodočasti ovoj svetici. Zaštitnica je i Velike Gorice te Malte i Italije. Njezine relikvije nalaze se u crkvi u Veneciji, dok u Sirakuzi postoji bazilika Sv. Lucije.
Sveta Lucija mučenica
O svetoj Luciji od Sirakuze postoji malo podataka, no zna se da je rođena 284. godine u Sirakuzi, u bogatoj obitelji, a umrla mučenički 303. kao jedna od posljednjih žrtava Dioklecijanovog progona kršćana.
Prema predaji, sveta Lucija odlučila se potpuno posvetiti vjeri, nakon događaja na grobu svete Agate u Kataniji na koji su ona i njezina bolesna majka došle očajne jer su potrošile sav u potrazi za lijekom. Nadale su se da će im ova svetica uslišati molitve i ozdraviti Lucijinu majku. U tom trenutku, dok su stajale uz njezin grob, Luciji se ukazala sv. Agata i rekla joj da ona sama, po svojoj vjeri, može isprositi majčino ozdravljenje. “Kao što je Krist po meni proslavio Kataniju, tako će po tebi proslaviti Sirakuzu”, zaključila je u svom obraćanju Sv. Luciji sv. Agata, a Lucijina dugo i teško bolesna majka uskoro je ozdravila.
Nakon čudesnog majčinog ozdravljenja, Lucija je odlučila sav svoj imetak podijeliti siromašnima i potpuno se posvetiti Bogu. Majka joj je savjetovala da imetak oporučno da potrebitima, no ona joj je na to rekla kako bi u tom slučaju siromasima dala ono što ima, samo zato što to ne može podnijeti sa sobom u vječnost. “Kada nam na putu treba svjetlost, svjetiljku nosimo pred sobom, a ne za leđima. Tako i naša dobra djela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost”, rekla je tada majci.
Ne treba zaboraviti da je ovo činila u trenucima najžešćih progona kršćana, što pokazuje koliko je bila hrabra i posvećena kršćanstvu. Tužno je što ju je vlastima prijavio upravo netko tko joj je trebao biti najbliži – mladić kojemu ju je, još dok je bila dijete, obećao njezin otac.
Na suđenju, sudac ju je htio odvesti u javnu kuću kako bi joj oduzeli nevinost, no ona mu je odgovorila: “Oduzmeš li mi na silu čistoću, duša mi neće biti oskvrnjena, već ću na nebu dobiti dvostruku krunu (mučeničku i djevičansku). Grijeh je samo ono što čovjek čini slobodnom voljom”. Tada su je svezali konopima i upregnuli u jaram volova, no nisu je mogli pomaknuti s mjesta. Imala je nadljudsku snagu.
Bijesan, sudac je tada naredio da ju poliju vrelim uljem i smolom te zapale, no Luciji ništa nije bilo. Na koncu je naredio da joj vrat probodu mačem i odrube joj glavu te joj izvade oči i polože ih na tanjur.
Žena bez očiju
Upravo zbog toga, svetu Luciju sakralni umjetnici najčešće prikazuju s pladnjem na kojemu su oči te s uljanicom koja simbolizira svjetlo.
Postoji i legenda koja kaže da si je Lucija sama iskopala oči, kako bi se riješila mladiću koji joj se uporno udvarao te joj govorio da ima predivne oči. Poslala mu ih je. Navodno se on nakon ove njezine geste preobratio na kršćanstvo, a Bog, ganut Lucijinim činom, podario joj je nove oči. Upravo zbog toga, smatramo je zaštitnicom slijepih (duhovno i tjelesno).
Po julijanskom kalendaru 13. prosinca je najkraći dan u godini i najduža noć, a sljepoća sv. Lucije simbolizira zimski solsticij. Vjerovalo se da sveta Lucija zimskom suncu vraća snagu koja će pak učiniti da iz zemlje ponovno niknu biljke i vrati se život.
Ime Lucija na latinskom znači svjetlo (lux, lucis) pa i ovdje vidimo simboliku.
Sveta Lucija i božićna pšenica
Božićna pšenica sije se na blagdan svete Lucije, odnosno točno 12 dana prije Božića te simbolizira život i plodnost. Želite li imati gustu i zdravu pšenicu za Božić, slijedite ovih nekoliko koraka.
- preko noći namočite sjeme u mlakoj vodi kako biste potaknuli klijanje.
- višak vode ocijedite pa pšenicu u debljem sloju rasporedite na vatu koju ste stavili u posudu i navlažili. Ne štedite na pšenici, želite li da bude gusta.
- posudu držite na toplome mjestu, a pšenicu svakodnevno špricajte vodom. Kada proklije, pomaknite ju na manje toplo mjesto, odnosno udaljite od radijatora li peći, no nikako joj nemojte uskratiti dnevno svjetlo.
- na Badnjak pšenicu “ošišajte” i zavežite oko nje trakicu, u sredinu stavite čašicu za rakiju (ako želite, čašicu stavite odmah kod sijanja kako bi se pšenica formirala oko nje) te u čašicu stavite svijeću koju ćete paliti u nadolazećim danima. U mnogim dijelovima Hrvatske običaj je upaliti je već u božićnoj noći te se obiteljski moliti kraj nje. Ne samo u božićnoj noći, već sve dane Božića.
Sveta Lucija i pučka meteorologija. Norvežani, zbogom!
“Sveta Kata, snijeg na vrata! Sveta Luce, ukaži mi sunce” – ove dvije narodne izreke (ima ih još mnoštvo) pokazuju kako se nekada određivalo kakvo će vrijeme biti. Na svetu Katarinu, 25. studenoga očekivao se prvi snijeg i često je upravo tako i bilo, dok se vrijeme pažljivo pratilo i zapisivalo iz dana u dan od svete Lucije do Božića.
Naime, svaki od tih 12 dana simbolizira 12 mjeseci i ovisno o tome kakvi su dani, bit će i svaki mjesec u godini. U Lucijinom kalendaru 13.12. predstavlja siječanj, a 24.12. predstavlja prosinac. Stoga, u srijedu bilježnicu ili pametni telefon u ruke i pratite vrijeme pa vam kroz godinu neće trebati niti jedna druga vremenska prognoza.
Ako nam ne vjerujete pogledajte Lokvarski kalendar. Stanovnici malenog mjesta u Gorskome Kotaru vrlo ozbiljno shvaćaju ovu pučku meteorološku metodu, a njihov je kalendar nadaleko poznat. Vjerujemo da su u Lokvama rijetki oni koji imaju na smartphoneima instaliranu norvešku aplikaciju za praćenje vremena.
Lucije, sretan vam imendan!
No, da se za kraj vratimo na svetu Luciju i čestitamo imendan svim onim djevojčicama, djevojkama i ženama koje s ponosom nose ime ove hrabre svetice. Budite u svakodnevnom životu svjetlo, kao što je i ona bila i kao što vam ime kaže. Za rastjerati mrak nerijetko je dovoljan iskren osmijeh, zagrljaj, lijepa gesta ili pokoji trenutak da saslušamo onog do nas. Svjetlo su ustvari pažnja i ljubav.
Za ovo svjetlo o kojem govorimo i koje nosi sveta Lucija, ne treba plaćati račune HEP-u. Ništa ne košta, a život znači.
