Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Savjeti stručnjaka

Utjecaj sunčevog svjetla na kožu

Možda i sunce nije glavni krivac za sve, jer ipak neke kožne bolesti liječi, ali druge pogoršava ili uzrokuje.

Sunce, kao jedan od glavnih izvora života na Zemlji, dio je naše svakodnevice, kojem smo izloženi sve dane u godini, neki više, drugi manje, ovisno o podneblju u kojem živimo te profesionalnoj i rekreativnoj izloženosti. Unatrag više godina kontinuirano se govori i piše o suncu kao uzroku određenih bolesti kože. Možda i sunce nije glavni krivac za sve, jer ipak neke kožne bolesti liječi, ali druge pogoršava ili uzrokuje.

Upravo o ovim zadnjima, koje se odnose na zloćudne tumore kože, najviše se piše i govori jer unatoč rastućoj svijesti o štetnosti ultraljubičastog zračenja (UV), kao najznačajnijeg rizičnog čimbenika u patogenezi ovih tumora, incidencija nemelanomskih tumora kože (bazocelularnog i planocelularnog karcinoma) u porastu je u velikom broju zemalja, čime postaje sve značajniji javnozdravstveni problem. Pretpostavlja se da je razlog tome utjecaj više čimbenika, kao što su oštećenje ozonskog sloja koji gubi zaštitnu ulogu filtera za UV zrake, produljenje životne dobi stanovništva, ranije otkrivanje tumora zbog popularizacije važnosti zaštite od sunca, sunčanje u solarijima, promjena stila odijevanja te porast broja transplantacija organa, što zbog dugotrajne imunosupresivne terapije, ima za posljedicu pojavu zloćudnih tumora, od kojih je planocelularni karcinom najčešći u toj skupini bolesnika.

žena, plaža, seksi

Bazocelularni i planocelularni karcinomi najčešće se pojavljuju na koži glave i vrata, koji su uvijek izloženi UV zračenju. Rizik je veći u osoba koje rade na otvorenom. Termin „radnici na otvorenom“ definiran je na različite načine u literaturi, no većina autora govori o osobama koje su više od tri sata tijekom dnevnog radnog vremena izložene UV zračenju. Takve osobe prime veću dnevnu dozu UV zračenja od dozvoljene, u odnosu na one koje rade u zatvorenom prostoru.

Izloženost UV zračenju u slobodno vrijeme podrazumijeva intermitentnu izloženost, kojoj su djeca najviše izložena za vrijeme ljetnih praznika i sportskih aktivnosti na otvorenom, a odrasli za vrijeme ljetnog godišnjeg odmora, kao i rekreacije na otvorenom. U literaturi se navodi povećan rizik za pojavu bazocelularnog karcinoma u odrasloj dobi u osoba koje su do 19. godine života bile rekreativno izložene suncu. U prilog navedenom govore i istraživanja koja su pratila migracije stanovništva iz područja s manjom u područja izrazito jake insolacije. Osobe koje su doselile iz Velike Britanije u Australiju prije 15. godine života, imale su  jednak rizik za razvoj bazocelularnog karcinoma kao i one koje su rođene u Australiji.

Melanom, srećom, nije najčešći zloćudni tumor kože. Za razliku od bazocelularnog i palnocelularnog karcinoma sklon je metastaziranju, Kod žena se najčešće pojavljuje na potkoljenicama, a kod muškaraca na trupu, što govori u prilog utjecaju UV zračenja. Kod žena su potkoljenice češće izložene UV zračenju zbog kraće odjeće, dok muškarci često ljeti bez majice rekreativno borave na suncu. Genetska predispozicija, prirođeni madeži, atipični madeži, opekline od sunca, kronična imunološka kompromitiranost, kao i već preboljeli zloćudni tumor kože,  povećavaju šansu za pojavu melanoma. Poznato je da 80% melanoma nastaje „de novo“, što znači na nepromijenjenoj koži, a svega 20% iz madeža. Stoga osobe koje imaju veći broj madeža imaju i veću šansu za melanom.

Svaku novonastalu promjenu na koži koja ne prolazi treba pregledati dermatolog. Pojava bijelog ili crvenog ruba oko madeža, promjena boje u madežu u tamniju ili svjetliju, nestajanje madeža kao i nagli rast i krvarenje indikacija su za dermatološki pregled. Krastica koja se kontinuirano pojavljuje na defektu kože koji ne cijeli, koja brisanjem ručnikom padne, a defekt krvari, također je indikacija za što raniji pregled. Tako se najčešće manifestiraju bazocelularni i planocelularni karcinomi na licu.

Naglasak je upravo na edukaciji i otkrivanju rizičnih čimbenika koji mogu biti povezani s pojavom ovih tumora, što je temelj prevencije i smanjenja broja oboljelih u budućnosti.

Sredstva za zaštitu od sunca ne izazivaju zloćudne tumore kože!  Upravo suprotno, sprječavaju opekline od sunca što je temelj prevencije melanoma, bazocelularnog i planocelularnog karcinoma kože. Dostupna su u obliku losiona i krema za osobe zdrave i osjetljive kože.

sunce, sunčanje, šešir

 

Solarni lentigo su smeđe mrlje nastale kroničnim utjecajem UV zračenja te ih viđamo i kod mlađih, iako najčešće kod osoba starije životne dobi. Većini predstavljaju estetski problem, no mogu se uspješno tretirati krioterapijom, kemijskim pilingom ili laserskim tretmanom.

Melasma, za razliku od solarnog lentiga, je mrlja smeđe boje, koja zahvaća veću površinu lica. Nastaje u trudnoći, kod žena koje uzimaju hormonalnu kontracepciju ili spontano. Izlaganjem suncu postaje još tamnija. Značajna redukcija melasme može se postići kemijskim pilingom, ali uvijek uz prethodnu pripremu kože preparatima koji inhibiraju sintezu melanina.

Poznato je da koža kronično izložena suncu i brže stari. „Photoaging“ je termin koji se odnosi na promjene kože izazvane kroničnim izlaganjem UVA i UVB zrakama. Istraživanje provedeno na jednojajčanim blizankama pokazalo je da ona blizanka koja se kronično izlagala prirodnim i umjetnim izvorima UV zračenja je izgledala znatno starije od sestre koja se za života nije voljela sunčati. Razlog tome je solarna elastoza ili dermatohelioza, koja se manifestira staračkim izgledom kože koja je blijedo žućkaste boje, ispresijecana dubokim brazdama. Histološka oštećenja su progredijentna s mogućim nastankom prekanceroza i karcinoma.

Utjecajem UV zraka uz prisutnost neke fotosenzibilizirajuće tvari koja može djelovati preko kože, nakon resorpcije iz probavnog trakta ili parenteralno (različiti lijekovi) nastaju fototoksični dermatitisi. Različita kozmetička sredstva sadrže oleum bergamote koji je fototoksičan. Stoga se ljeti ne preporučuje primjena parfema na lice i vrat, jer nakon izlaganja sunčevu svjetlu može nastati fototoksična reakcija praćena crvenilom i mjehurima. Nakon zacjeljenja zaostaju dugotrajne smeđe mrlje. Furokumarini iz različitih vrsta biljaka izazivaju iste promjene kada su u kontaktu s kožom i sunčevim svjetlom. Često konfiguracija crvenila odgovara otisku lista biljke. Stoga prilikom košnje trave i rada u vrtu i voćnjaku, kožu treba zaštititi odjećom.

Rjeđe su fotoalergijske bolesti kože u kojih je fotosenzibilizator u kožu ušao direktno, iz probavnog sustava ili parenteralno i koji se aktivira pod utjecajem UV svjetla te pokreće imunološke mehanizme koji uzrokuju crvenilo, mjehure, pečenje i svrbež. Mošus koji se nalazi u sapunima i parfemima poznatiji je alergen koji može uzrokovati takve reakcije. Fotoalergijske bolesti u kojih uzročni alergen nije poznat vrlo su rijetke.

Bakterijske i virusne infekcije kože češće su ljeti, jer sunce koči imunološki odgovor u koži. Stoga ljeti češće viđamo infekcije uzrokovane herpes virusima, streptokokima i stafilokokima, a zbog topline i pojačanog znojenja i gljivične infekcije, naročito tabana.

Iako se često naglašavaju štetni učinci sunca, nemojmo zaboraviti i njegove pozitivne strane. Pod utjecajem sunčeve svjetlosti u koži se stimulira sinteza vitamina D koji potiče resorpciju kalcija iz crijeva te tako ima ulogu u održavanju koštanog sustava (prevencija osteoporoze). Fototerapija, kako prirodnim tako i umjetnim izvorima UV zraka (UVA i UVB) primjenjuje se u liječenju različitih bolesti kože, od kojih su najpoznatije psorijaza i atopijski dermatitis. To naravno ne znači da ćemo se  nekontrolirano sunčati, jer se negativni učinci UV zračenja tijekom života akumuliraju, o čemu naročito razmišljaju dermatolozi kada indiciraju fototerapiju u liječenju bolesti kože.

Potpuno izbjegavanje boravka na suncu je nemoguće i nije poželjno, ali odgovornim ponašanjem na suncu možemo spriječiti njegove učinke na pojavu ili pogoršanje određenih bolesti.

 

Piše: dr. sc. Dijana Celić, dr. med. spec. dermatologije i venerologije

Pročelnica Polikliničkog odjela za dermatologiju i venerologiju Poliklinike Medikol

Zagreb, Voćarska 106

E-mail: [email protected]

Tel: +385 1 6397 344

Besplatan info telefon 0800 78 78

Više

Gastronomija

Najjednostavniji način spremanja hrane za zimu.

Ljepota

Svijetljenje kose ljeti prirodan je proces, no jeste li znali da ga možete ubrzati i to prirodnim pripravcima.

Budi fit

Brzinsko liječenje glavobolje, prehlade, alergije i ostalih ljetnih nevolja.

Zdravstveni karton

Kako naučiti živjeti s kroničnom bolešću? Što još mogu naučiti o bolesti, o terapijama, o pretragama i terminologiji?

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.