Uzgoj klica je zaista izuzetno jednostavan, a dobrobiti su mnogobrojne. Gotovo općenito pravilo za klice koje ćemo uzgojiti u kućnoj primjeni vrijedi da se namakaju u vodi. Tim postupkom aktiviraju se enzimi u sjemenci, i započinju vrlo složeni procesi promjena koje na kraju vode ka novoj biljci. Kako proklijalo sjeme povećava svoju prvobitnu veličinu nekoliko puta u nekoliko dana klijanja, očito je izuzetno bogato aktivnim tvarima.
Tako npr. klica Mungo graha povećava količinu bjelančevina s 25 na 37 %.
Da bi uzgojili klice, potrebna vam je staklena posuda (može i obična staklenka), malo gaze da prekrije vrh staklenke i gumica koja će učvrstiti gazu. Za neke veće sjemenke, poput graha ili soje, posuda treba biti malo veća, šira i dublja da klice imaju mjesta da se razviju.
Postupak:
Svaka jestiva sjemenka može proklijati, ali je važno obratiti pažnju da koristite kemijski neobrađene sjemenke i naravno genetski nemodificirano sjeme.
Prvo proberemo sjemenke i dobro ih operemo. Zatim ih namočimo u vodi na nekoliko sati i ostavimo na tamnom i toplom mjestu. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura manja, usporen je i rast klica. Najpraktičnije je da ostavimo tako klice preko noći. Na ovaj način se sjemenke bude, odnosno preko vode dobiju impuls za rast, nabubre, a vanjska opna im popušta i puca.
Ujutro ih procijedimo tako da vodu očuvamo (jer voda u kojoj su se namakale sadrži mnogo otopljenih minerala i vitamina pa je odlična za zalijevanje sobnog bilja) a sjemenke stavimo u staklenku koju zatvorimo odozgora s gazom. Staklenku okrenemo s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može izaći.
Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se mogla razviti plijesan na njima. Ako se razvije plijesan, onda sjemenke ili klice bacite. Nemojte se obeshrabriti i pokušajte ponovo. Postupak je toliko jednostavan i kratkotrajan, a dobrobiti velike da treba pokušati dok ne uspijemo. Također je važno da se sjemenke ispiru svaki dan, ovisno o vrsti, dva do tri puta. To se radi zato da se ispere plijesan i potencijalni štetni mikroorganizmi. Ispiru se tako da se dva do tri puta ulije voda u posudu (staklenku) i pažljivo procijedi kroz gazu. Kada je vrijeme hladno i vlažno, onda ispiremo rjeđe, a kada je sušno i vruće, onda češće. Gazu zatim dobro isperite i vratite na staklenku koju postavite ponovo ukoso prema dolje.
Staklenke s klicama držite na mračnom mjestu, jer im je to prirodno (inače se prirodno razvijaju u zemlji). Zadnji dan, prije konzumiranja možete staviti klice na sunce da im se razviju mali listići.
Potrebno je prosječno oko 4 dana da se sjemenka razvije u klicu idealnu za konzumiranje.
Primjena klica za razna jela
Svakako imajte na umu da su klice najsvježija hrana, koja u trenutku kada ju uzimamo još uvijek ima proces rasta u sebi, i nisu još počeli procesi raspadanja hranjivih sastojaka. Jer što je duži period između ubiranja i konzumiranja biljke, vitamini i ostale nutritivne tvari će se više umanjiti u samoj biljci. Pogotovo se vitamin C uništava pri suvišnom izlaganju namirnice toplini (kuhanje, pečenje…), pa tako vrijedi i za klice.
Stoga je klince uvijek poželjnije uzimati sirove, ili što manje termički obrađivati, smrzavati, konzervirati, kiseliti, sušiti itd.
Većina klica je odlična namirnica sama po sebi, ili kao dio jela. Neke klice, kao što su klice rotkvice, kopra, gorušice, celera i peršina su ljutog okusa, pa ih koristimo više kao začin.
Klice po svojoj prirodi imaju svojstva sjemenke, pa stoga svrhu njihove upotrebe uvijek možete ravnati prema svrsi za koju bi koristili same sjemenke. Tako je npr. klice žitarica najbolje koristiti u jelima u kojima se i inače koristi zrnje ili brašno, kao što je tjestenina, kruh i slično. Od proklijalih mahunarki, uvijek će biti dobra variva, juhe ili dodatak salati. Klice alfa alfe odlično će zamijeniti list zelene salate u bilo kojem sendviču. Poznato je i da se može raditi mlijeko od klica prosa ili badema, dok je možda još najpoznatije hranjivo i nutritivno energetsko jelo musli od klica zobi, pšenice, prosa itd.
Izdvajamo nekoliko klica za jednostavan uzgoj
Pšenične klice
Pšenicu namočite oko 12 sati. Klice se vrlo brzo razviju, treba im 3-4 dana. Ispirite ih dva puta dnevno. Sadrže bjelančevine, od minerala kalij, natrij, magnezij te vitamin E i vitamine iz B skupine.
Djeluju poticajno na metabolizam te se preporučuju u prehrani djece i starijih osoba. Također su poznate i jer pomažu živčanom sustavu da se opusti te tako lakše uklonimo stres iz tijela. Koriste se kao ukusan dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama, sendvičima, desertima a mogu se i popržiti i umijesiti u kruh ili neki popečke. Slatkastog su okusa.
Ražene klice
Raž također namačemo 12 sati. Klice se razviju i idealne su za jelo već 2 ili 3 dan. Ispirite ih tri puta dnevno. Sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine te su idealne za jačanje organizma te štite kosti i zube. Vrlo se lako probavljaju i preporučuju se djeci, starijim osobama i svima koji se oporavljaju od bolesti, jer imaju veoma ljekovita svojstva. Koriste se kao i pšenične klice.
Zobene klice
Za zob je dovoljno da se namače 4 sata u vodi. Ispire se tri puta dnevno i koristi nakon tri do četiri dana. Sadrže bjelančevine, masnoće, magnezij, fosfor, kalij, cink, mangan, vitamine B1, B2, i B6, kalcij. Za zob se kaže da je čuvar zdravlja zbog svojih ljekovitih svojstava. Klice jačaju organizam, odlične su za dijabetičare, te za ljude s povišenim kolesterolom, čuvaju srce, pomažu probavi, čak se koriste i u liječenju neplodnosti. Koristimo ih sirove u jelima s pahuljicama, pirjanom povrću, salatama i kruhu.
Sojine klice
Namočite ih 12 sati u vodi. Ispiru se i pet puta dnevno, a klice se konzumiraju nakon tri do šest dana. Sadrže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, vitamine iz skupine B i visoko vrijedne masne kiseline. Soja je poznata kao prijateljica žena u menopauzi, jer sadrži biljni estrogen. Ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi. Koristimo ih kao ukusan dodatak salatama i pirjanim jelima. Mogu se koristiti sirove, mada neki preporučuju da se klice mahunarki lagano poprže.
Klice slanutka
Slanutak namačemo oko 8 do 10 sati. Ispiremo ga tri do četiri puta dnevno. Nakon četiri dana su spremne za konzumiranje. Sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari. Slanutak je mahunarka i jača funkciju gušterače, želuca i srca.
Klice domaćeg graha
Namačemo ih 12 sati. Ispiru se tri do četiri puta dnevno, a spremne su za konzumiranje nakon 4 do 5 dana. Sadrže bjelančevine, balastne tvari, minerale poput cinka, bakra, magnezija, fosfora, kalcija. Odlične su za poticanje probave i eliminaciju suvišne tekućine iz tijela, čuvaju bubrege, krvožilni sustav.
Klice graška
Namačemo ih 3-4 sata. Ispiru se 3-4 puta dnevno i spremne su za konzumaciju nakon 4-5 dana. Grašak je izuzetno ljekovit. Sadrži mnogo više kalorija, ugljikohidrata, proteina i vlakana od bilo kojeg drugog svježeg povrća. Klice sadrže vrlo slatke ugljikohidrate (saharozu, fruktozu i glukozu) i stalni su priljev energije, vitamina B1, koji je važan za dobar rad živaca i metabolizam.
Klice leće
Leću namačemo 6 sati. Ispire se 3 puta dnevno. Brzo klija i već nakon 3 dana su klice spremne za konzumaciju. Sadrže bjelančevine, željezo, cink, fosfor, natrij , mangan, selen , vitamine A, B, C i E. Odlične su za srce i krvožilni sustav, djeluju kao diuretik, te jačaju imunološki sustav.
Klice brokule
Sjemenke namačemo do 4 sata. Ispiremo ih 2 puta dnevno, a klice koristimo za jelo nakon 3 dana. Ove klice sadrže veliki udio minerala, vitamina i antioksidansa. Odlične su prilikom liječenja svih oboljenja, a pomažu i u liječenju od karcinomnih oboljenja.
Klice bundevinih sjemenki
Namaču se čak 16 sati. Ispiru se 3 puta dnevno. Nakon tri dana su spremne za konzumaciju. Sadrže visok postotak nezasićenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C. Koriste se za jačanje imunološkog sustava, čuvaju prostatu te pomažu kod liječenja prostate. Koriste se svježe, sušene i popržene kao dodatak namazima, juhama ili kao grickalice.
Klice rotkvice
Namaču se 4 sata. Ispiru se 3 puta dnevno i nakon 2-4 dana se konzumiraju. Sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C. Imaju gorkasto ljut okus, i odlične su za poticanje probave, dobre su za žuč, potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje. Njih se koristi obično u manjim količinama, više kao začin za salate ili sendviče, mada treba i u ovom slučaju iskoristiti maštovitost, pa ubaciti i u jela s povrćem (ako volite ljutkasti okus).
Klice sezama
Namaču se 4 sata. Ispiru se i do 5 puta dnevno, a nakon 3-6 dana su spremne za konzumiranje. Ove klice su izvor mnogih hranjivih sastojaka, sadrže nezasićene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E. Odlične su za obnavljanje organizma, kod slabosti i neuhranjenosti, štite živčani sustav pa tako i pomažu kod uklanjanja stresa. Koriste se kao dodatak skoro svim jelima – juhama, salatama, umacima, sokovima od povrća, sendvičima… Osušene su odličan i ukusan dodatak kruhu i pecivima.
Klice badema
Bademe namočimo preko noći, oko 8 -10 sati. Ispiru se 3 puta dnevno i klice se konzumiraju nakon 3 dana. Sadrže kvalitetne nezasićene masne kiseline, te vitamin E. Odlične su za vraćanje ravnoteže u organizmu, za vitalnost, za lijepu kožu i nokte. Koristimo ih kao ukusan dodatak frapeima, voćnim i slanim salatama, pirjanim jelima, jelima od riže.
