Postoje neki životni događaji koji žene izlažu većem riziku od duga. Vrlo često se ne radi o tome kako žena upravlja osobnim ili obiteljski situacijama, već o izvanjskim faktorima koji utječu na njezinu financijsku situaciju.
Iako nijedna situacija nije crno-bijela, izdvojili smo nekoliko čestih događaja koji su se pokazali kao problematični za žene, a koji su zapravo posljedica društvenog položaja žene i položaja žene u obitelji. Zbog toga je važno podignuti razinu svjesnosti o financijskim problemima u koje žene često upadaju, a koji se mogu spriječiti ako ih na vrijeme razumijemo.
Razlika u plaćama između žena i muškaraca
Prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena na razini EU je 2019. bio 14%, a 2020. 13%, s tim da je najveća razlika u Latviji (22,3%), a najmanja u Luksemburgu (0,7%). Hrvatska se nalazi na 11,2%, što je bolje od prosjeka nekih razvijenijih europskih zemalja.
Statistike pokazuju da je za žene znatno vjerojatnije da će biti na slabije plaćenom poslu ili da će za isti posao dobivati manju plaću. Iako manja plaća ne znači automatski da ćete upasti u dug, činjenica je da veća plaća omogućuje znatno više prilika za štednju, ulaganje i tako dalje. Također, budući da često u životu nailazimo na nepredviđene troškove koji nam mogu stvoriti dugovanja, manja plaća znači automatski i težu mogućnost da se te situacije prebrode bez neželjenih posljedica, odnosno gomilanja duga.
Razlike u zapošljavanju žena i muškaraca
Sigurno ste čuli, a velika je vjerojatnost da ste se na intervjuima za posao i susreli pitanjima „Namjeravate li rađati?“. Jedna je to od čestih prepreka koju poslodavci stvaraju pri zapošljavanju žena, iako to ne bi smjeli, te time produbljuju jaz muškog i ženskog zapošljavanja.
Razlike u zapošljavanju često proizlaze iz činjenice da su žene glavne njegovateljice u obitelji pa će stoga ići na porodiljne dopuste, češće imati „rupe“ u stažu, raditi skraćeno radno vrijeme, tražiti fleksibilna radna vremena, rjeđe mijenjati poslove za bolje uvjete ili će češće od muškaraca prestati raditi. Svaki od ovih događaja otvara mogućnost gomilanja dugova za ženu, ali i za cijelu obitelj.
Samohrano roditeljstvo
Samohrano roditeljstvo teško je i za mame i za tate. Ponajprije sama rastava i razvod stavlja veliki financijski uteg na bivše partnere, kao i kasnije plaćanje alimentacije i financijska potpora dva umjesto jedenog kućanstva.
Kada se prethodno navedeni faktori uzmu u obzir, odnosno činjenica da žene u prosjeku zarađuju manje te činjenica da postoje razlike u mogućnosti zapošljavanja žena i muškaraca, valja biti svjestan veće mogućnosti za žene da upadnu u financijske probleme dugove kao samohrani roditelji, posebno ako njihovi partneri uslijed rastave ne ispunjavaju svoje financijske obveze. Naravno, ovakav zaključak nipošto nije pravilo, ali se događa često i stavlja žene u nepovoljan financijski položaj.
Razlika u mirovinama muškaraca i žena – mirovinski jaz
U Hrvatskoj posljednjih godina žene u prosjeku imaju mirovinu nižu za 400 kuna od muškaraca, a podatci iz 2020. govore da je razlika nauštrb žena bila 11,2%, .
Podatci iz 2019. godine pokazuju da su žene na razini Europske unije primale čak 29% nižu mirovinu od muškaraca, što je manje negoli u godinama prije, odnosno između 2013. i 2017. kada se taj postotak kretao s 38,2% na 32,4%.
U Hrvatskoj, u 2022. godini, muškarci su u prosjeku primali mirovinu od 3.874,37 kuna, a žene 3.179,65 kuna mirovine. Dakle, razlika je je bila 694,72 kuna, odnosno mirovina žena je bila za 17,94% manja od mirovine muškaraca. Jasno je da se nepovoljan financijski položaj žena kroz njihov cijeli radni staž zrcali u mirovinama te predstavlja uvjete teže otplate dugova i uvjete za stvaranje novih.
Financijsko zlostavljanje
Iako i muškarci mogu trpjeti posljedice financijskog zlostavljanja, pokazalo se kako su žene ipak češće žrtve. Financijsko zlostavljanje podrazumijeva oduzimanje kontrole nad osobnim financijama, krađu i prijevare vezane za financije.
Također, neke žene su primorane prestati raditi i postaju potpuno financijski ovisne o partneru što je (budući da se ne radi o samostalnom izboru) također financijsko zlostavljanje. U financijsko zlostavljanje spadaju i slučajevi kada je osoba primorana plaćati sve zajedničke račune, kada je primorana preuzeti dugove partnera na sebe i tako dalje.
Ukoliko trpite financijsko ili bilo koju drugu vrstu zlostavljanja, svakako se obratite za pomoć na jedan od kontakata za psihosocijalnu i pravnu pomoć Ministarstava pravosuđa i uprave RH.
Zaključak je jasan: mnoge žene se suočavaju s financijskim poteškoćama iz raznih razloga. Ovi problemi nisu nužno rezultat njihovih osobnih odluka, već često proizlaze iz nepravednih društvenih okolnosti.
Razlika u plaćama između muškaraca i žena stavlja žene u nepovoljan položaj, čineći teže da osiguraju financijsku sigurnost. Osim toga, nerazmjerne obveze na tržištu rada često ograničavaju ženski napredak u karijeri, što dodatno utječe na njihovu ekonomsku dobrobit.
Samohrane majke često se suočavaju s većim financijskim izazovima zbog veće odgovornosti za obitelj. Nedostatak adekvatnih mirovina dodatno otežava financijski položaj žena u starijoj dobi.
Važno je shvatiti da ovi problemi nisu neizbježni. Ravnopravan pristup poslovima, politikama podrške samohranim roditeljima i osiguranje ekonomske neovisnosti tijekom cijelog životnog ciklusa, mogu pozitivno utjecati na financijsku dobrobit žena. Kroz koordinirane napore na svim razinama društva, moguće je postići temeljne promjene koje će pomoći ženama da izbjegnu financijske probleme i osiguraju bolju budućnost za sebe i svoje obitelji.
Edukacija, podrška politika koje promiču ravnopravnost spolova te svijest o ovim pitanjima ključni su koraci prema izgradnji pravednijeg financijskog okruženja za sve žene.
Tekst je objavljen u sklopu projekta „Financijska pismenost djece i mladih u Hrvatskoj” koji je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2023. godinu.
